Gazi Husrev-begova biblioteka na IFLA konferenciji – WLIC 2021

Gazi Husrev-begova biblioteka na IFLA konferenciji – WLIC 2021

Zahvaljujući projektu Emerging international voices, uposlenica Gazi Husrev-begove biblioteke, Ejla Ćurovac, je dobila priliku da i ove godine prisustvuje i učestvuje na IFLA konferenciji.

Međunarodna federacija bibliotečkih udruženja i institucija (IFLA) vodeće je međunarodno tijelo koje zastupa interese bibliotečko – informacijske profesije i njihovih korisnika. To je globalni glas biblioteka i bibliotekara. IFLA ima oko 1500 članova u preko 150 zemalja, a osnovana je 1927. godine u Edinburghu u Škotskoj na međunarodnoj konferenciji.

 

S obzirom na trenutnu situaciju sa korona-virusom i nemogućnost da se ovaj događaj organizira u stvarnom prostoru, ovogodišnja konferencija je u potpunosti online. IFLA je organizirala najinkluzivniji i najpristupačniji događaj u svojoj historiji, okupljajući profesionalce iz cijelog svijeta koji govore o raznim temama, od novih praksi u bibliotekarstvu, do stanja u specijalnim bibliotekama pri medicinskim ustanovama.  Organiziran je i veliki broj radionica, poster sesija, izložbeni salon gdje su se predstavili brojni sponzori ovogodišnje konferencije, te posebne katergorije kao što su „igre – lov na blago“ kroz koju učesnici dobijaju priliku da osvoje kotizaciju za narednu IFLA konferenciju koja će biti održana u Dublinu naredne godine, i „meditacija“, rubrika sa vježbama opuštanja i disanja u pauzama između predavanja.  Ejla Ćurovac je prvi dan konferencije imala dva izlaganja. Jedno na temu „Design sprint“ u sesiji „Library Futures“, gdje je zajedno sa kolegama iz projekta Emerging international voices govorila o iskustvu radionica u kojima su putem procesa „design thinking“ kreirali tri prototipa za korisnike koji nemaju pristup internetu, ili imaju pristup ali nemaju dovoljno znanja o tome kako pretraživati informacije, te kako ih evaluirati i procjenjivati. U drugoj sesiji pod nazivom „Africa-Europe Emerging Leaders“, naša uposlenica je predstavila koncept „zelenih biblioteka“ i njihovu ulogu u narednih deset godina. Ključ svakog napora za planiranje budućnosti biblioteka je pokušaj da se shvati kakva bi ta budućnost mogla biti i trendovi koji će je oblikovati. Moderatori prve sesije su bili Damilare Oyedele i Oya Demirci, a druge sesije Tonia Arahova i Heba Ismail.