Kapitalno historijsko djelo Hronika Muhameda Enverija Kadića
Gazi Husrev-begova biblioteka s ponosom obavještava stručnu, akademsku i širu javnost da je uspješno završen dugogodišnji naučno-istraživački projekt izrade i prevođenja regesti Hronike Muhameda Enverija Kadića, koji je rezultirao uspostavom digitalne platforme, sada dostupne svim zainteresiranim korisnicima na bosanskom, turskom i engleskom jeziku putem sljedećeg linka:
Izražavamo posebno priznanje uposlenicima Gazi Husrev-begove biblioteke, prevodilačkom i istraživačkom timu: Hamzi Laviću, Fatimi Tinjak, Amini Kadribegović Mehić, Izudini Zukorlić, Hamzi Kurtanoviću i Emrahu Seljaciju, čiji je stručan, predan i dugogodišnji rad ostavio trajni pečat na realizaciju ovog izuzetno značajnog projekta.
Više o projektu
Činom promocije projekta održane u petak, 10.4.2026. godine, ovaj izuzetno važan projekt dobio je svoju završnicu i postao javno dostupan, čime dragocjena rukopisna građa iz fondova Biblioteke izlazi u širi naučni i kulturni prostor.
Kadićeva Hronika, nastajala punih šezdeset godina i sačuvana na više od 11.000 listova u 28 tomova, predstavlja jedinstven mozaik dokumenata: carskih naredbi, sudskih odluka, vakufnama, ostavinskih rasprava, rukopisnih djela i drugih tragova prošlosti koje je historičar, hroničar, pjesnik i epigraf Muhamed Enveri Kadić gotovo cijeli svoj život sistematski prikupljao. Na taj način formirao je Hroniku o historiji Bosne i Hercegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.
Podsjećamo da je u decembru 2018. godine potpisan sporazum između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Turskog historijskog društva (Türk Tarih Kurumu – TTK) iz Ankare o zajedničkom projektu izrade i prijevoda regesti rukopisa Kadićeve Hronike. Nakon početnih izazova i zastoja uzrokovanih pandemijom, intenzivan rad na projektu započeo je u julu 2021. godine.
U Biblioteci je formiran stručni tim uposlenika, zadužen za prijevod regesti na bosanski jezik, identifikaciju ličnosti i lokaliteta te izradu indeksa.
Tim su činili: Hamza Lavić, Fatima Tinjak, Amina Kadribegović Mehić, Izudina Zukorlić, Hamza Kurtanović i Emrah Seljaci.
Recenzentski tim projekta su činili: dr. Lejla Gazić, dr. Ismet Bušatlić i dr. Aladin Husić.
Za tehnički dio realizacije projekta i formiranja baze podataka bio je zadužen Ali Drkić.
Stručno vođenje projekta od početka do njegove konačne realizacije povjereno je mr. Osmanu Laviću, prethodnom direktoru Biblioteke.
Posebno ističemo predanost i stručnost mladih uposlenika Biblioteke koji su ovaj projekat realizirali. Njihov rad predstavlja vrijedan naučni rezultat i snažnu osnovu za buduće istraživačke poduhvate, čime se dodatno potvrđuje uloga Biblioteke kao nastavne i naučnoistraživačke baze Univerziteta u Sarajevu.
Hronika je do sada bila dostupna užem krugu istraživača, prvenstveno onima koji su poznavali osmanski turski jezik, na kojem je najvećim dijelom napisana. Manji dijelovi pisani su na arapskom i perzijskom jeziku, dok je jedan dio, koji se odnosi na austrougarski period, pisan bosanskim jezikom i latinicom.
Svjesni obima i značaja ovog djela, istraživači, koji su svoje naučne radove temeljili na Hronici Muhameda Enverija Kadića, među kojima su bili, naprimjer, Sejfudin Kemura, Safvet-beg Bašagić, Mehmed Handžić, Hazim Šabanović, Muhamed Hadžijahić, i drugi, često su isticali potrebu da ona postane dostupna širem krugu historičara i naučnika.
Stotinu godina nakon nastanka Kadićeve Hronike, nova generacija osmanista Gazi Husrev-begove biblioteke je u saradnji sa partnerima iz Republike Turske ovo izuzetno značajno ali i obimno djelo, u formi regesti na bosanskom i modernom turskom jeziku, putem digitalne platforme, učinila dostupnim istraživačima, studentima i svim zainteresiranim korisnicima.
Izražavamo nadu da će Hronika Muhammeda Enverija Kadića, koja se čuva u Fondu rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, postati nezaobilazan izvor proučavanja historije Bosne i Hercegovine i inspiracija budućim generacijama istraživača.