Održan naučni skup “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine”

Održan naučni skup “Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine”

U okviru manifestacije „Dani Gazi Husrev-begovih hajrata“, u srijedu 22.9.2021. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održan je naučni skup pod nazivom „Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine“.

Ovaj skup je, nakon svečane akademije, centralne hutbe, i dvije izložbe, bio peti događaj u okviru manifestacije “Dani Gazi Husrev-begovih hajrata” koju oranizira Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Organizatori ovog naučnog događaja su bili: Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Orijentalni institut i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu i Historijski arhiv Sarajevo.

U okviru programa, podijeljenog u četiri sesije, učešće je uzelo 19 izlagača, akademskih radnika, istraživača historije i kulturne baštine iz BiH i Republike Turske.

Njihov zadatak bio je, da svojim referatima, koji su nastali istraživanjem historijskih izvora, materijalnih dokaza, arhivske dokumentacije i stručne literature, pomognu da se bolje upoznamo i shvatimo ulogu Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine.

U svojstvu predsjednika naučnog odbora i u svojstvu domaćina, na samom početku pozdravnu riječ uputio je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Osman Lavić, a nakon njega izlagači su iznijeli svoje referate. Neke od tema referata su bile: Gazi Husrev-beg i njegov doprinos razvoju Sarajeva, Kontinuitet i mijenjanje Gazi Husrev-begovog vakufa u Sarajevu, Gazi Husrev-begova džamija u historijskom kontekstu, Uzurpacija Gazi Husrev-begovog vakufa i njene posljedice na društvo, Vakuf Gazi Husrev-begove majke Seldžuke, Gazi Husrev-beg u kotroverznim historiografskim persektivama, Restauratorski zahvati na objektima Gazi Husrev-begova vakufa, itd.

Na skupu su se mogle čuti veoma važne činjenice, kao i nove informacije koje se tiču ovog dijela historije Bosne i Sarajeva.

Svi referati će biti objavljeni u zborniku radova, koji će, zasigurno, biti važan izvor za dalja historijska istraživanja, a ovdje navodimo samo jedan kratak dio referata pod nazivom “Vakuf Gazi Husrev-begove majke Seldžuke”:

Grad Serez, u kome je rođen i Husrev-beg u periodu kada je u njemu sandžakbeg bio otac mu Ferhat-beg, krajem 15. stoljeća bio je ujedno rezidencija princeze Seldžuke. Serez je do početka 16. stoljeća izrastao u grad sa brojnim džamijama, hamamima, privrednim i drugim javnim objektima. Bio je značajan komunikacijski, strateški i ekonomski centar, u kome je osim Seldžuke vakuf podigao i njen muž Mehmed-beg, kao i njena sestra Kamer.

Vakuf sultanije Seldžuke u Serezu je prema mišljenju većeg broja naučnika najveći vakuf koji je iza sebe ostavila jedna žena na evropskom dijelu osmanskoga carstva, izuzimajući Istanbul.

Kao što su Husrev-begovi hajrati obilježili Sarajevo, na sličan način su vakufi njegove majke Seldžuke i očuha Mehmed-paše obilježili Serez. Ipak s jednom velikom razlikom, niti jedna od 3 sačuvane džamije, kao i ostali sačuvani objekti vakufa u Serezu, nažalost, danas ne služe svrsi zbog koje su sagrađeni.