Savjetovanje “Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030.”

Savjetovanje “Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030.”

U globalnim trendovima digitalne transformacije društva, 4. industrijske revolucije i potrebama bosanskohercegovačkog društva za boljim obrazovanjem kao temeljem potrebnog progresa, Univerzitet u Sarajevu i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, uz podršku Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka UNSA, pokrenuli su proces savjetovanja „Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030“.

Savjetovanje, upriličeno u utorak 25. januara 2022. godine, počelo je obraćanjima prof. dr. Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rifata Škrijelja, rektora Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Aleksandre Nikolićministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.

U okviru Savjetovanja “Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030.”, koje je organizirano kao hibridni događaj sa izlagačima u amfiteatru i ostalima na online platformama sa mogućnošću interaktivnosti, za razmatranje i diskusiju je predviđeno pet tema:

  • Doprinos akademskog i nenastavnog osoblja u tri osnove dimenzije: obrazovanje, naučnoistraživački rad i odgovor na potrebe zajednice;
  • Digitalizacija i digitalna transformacija društva i visoko obrazovanje: Stanje, perspektive i izazovi;
  • Inkluzivno obrazovanje i suvremeni pedagoški pristupi;
  • Novi oblici obrazovanja na UNSA;
  • Open Science i obrazovanje.

Gazi Husrev-begovu biblioteku sa temom „Značaj digitalizacije i digitalnih repozitorija u vrijeme pandemije“ predstavila je uposlenica Biblioteke, mr. Ejla Ćurovac. Ona je istakla značaj digitalizacije i digitalizacijskih projekata kroz primjere iz Gazi Husrev-begove biblioteke, te je svoje izlaganje zaključila riječima:

„Digitalizacija je veoma bitna za sve baštinske institucije, ne samo za biblioteke. Brojni muzeji, arhivi i galerije su mogli ponuditi svoje usluge tako što su se okrenuli ka digitalizaciji i digitalizacijskim projektima. Veći broj svjetskih muzeja je ponudio 3D online ture po dijelovima svojih izložbi, baš poput arhiva i muzeja koji su svoje digitalne kolekcije otvorili za javnost. Mnoge su baštinske i kulturne ustanove tokom prvog vala pandemije omogućile besplatan online pristup svojim sadržajima da bi olakšali svojim korisnicima, i to nam je znak da se zapravo trebamo još više okrenuti ka digitalizacijskim projektima i digitalnim sadržajima, da budemo tu za javnost i korisnike baštinskih ustanova i da im olakšamo dolazak do potrebnih informacija.“

Izlaganje mr. Ejle Ćurovac u cjelosti možete pogledati na linku: Budućnost obrazovanja: Visoko obrazovanje za održivi razvoj 2030 – YouTube