Stručna pomoć Biblioteci Karađoz-begove medrese u Mostaru
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, kao depozitna i centralna biblioteka Rijaseta Islamske zajednice u BiH, u svom planu rada, predvidjela je uspostavljanje saradnje i umrežavanje svih biblioteka koje djeluju u okviru IZ u BiH. U junu 2021. godine je organizovana prva radna posjeta Karađoz-begovoj medresi u Mostaru i njenoj biblioteci. Nastavak saradnje je ostvaren 06. i 07. juna ove godine jer se ukazala potreba da konzervator Gazi Husrev-begove biblioteke izvrši analizu i pregled određene bibliotečke građe u vidu opservacije za eventualne daljnje konzervatorske tretmane. U radnoj posjeti KBM je bila konzervatorica GHB mr. Madžida Smajkić.
Ustanovljeno je da Karađoz-begova medresa posjeduje šest rukopisa, 45 dokumenata i rukopisnih bilješki na osmanskom turskom jeziku, kao i 395 štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, od kojih je veliki dio na osmanskom turskom jeziku. Pregledana građa je u veoma dobrom stanju, dobro je očuvana, sa izuzetkom malog broja štampanih knjiga i dokumenata na kojima je primjetna zaraza gljivicama. Veliki broj knjiga je sa oštećenim koricama i uvezom, ali knjižni blok je u dobrom stanju i tekst je čitak kod svih knjiga. Također, evidentiran je veliki broj štampanih mushafa i džuzeva Kur’ana koji nisu kompletni. Veliki je broj knjiga kojima nedostaju korice i naslovna strana pa je teško odrediti o kojoj je knjizi riječ, a s druge strane evidentiran je veliki broj korica sa naslovnom stranom, pa je potrebno istražiti koje korice pripadaju pojedinim knjigama kako bi se mogle uvezati.
Važno je istaći da se pretpostavlja da je ova pregledana građa bila privatna biblioteka Ali Rize Karabega (1872-1944), poznatog mostarskog alima i sina čuvenog muftije Mustafe Sidki Karabega. Ovu informaciju je potrebno još dodatno ispitati i istražiti, ali postoje indicije da bi ona mogla biti tačna jer je predak ove porodice Safet Karabeg poklonio porodičnu biblioteku Karađoz-begovoj medresi.
Nakon pregleda i analize ove građe date su smjernice bibliotekarki Lejli Mušić o načinu na koji će dalje postupati. Preporuka je da se angažuje orijentalista-osmanista za bibliotečku obradu arhivske i bibliotečke građe. Profesori arapskog jezika zaposleni u Medresi već su pomogli bibliotekarki u obradi knjiga koje su na arapskom jeziku. U narednom periodu trebala bi uslijediti obrada knjiga i dokumenta na osmanskom turskom jeziku.
