Hronika Muhammeda Enveri Kadića
Hronika Muhammeda Enverija Kadića je kapitalno rukopisno djelo čiji se autograf pod signaturnim brojem R-7301/7328 čuva u fondovima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Njegov autor je sarajevski hroničar, historičar, pjesnik i bibliofil Muhamed Enveri Kadić (1855-1931.). Hronika, poznata i pod nazivom Tārīḫ-i Enverī, sastoji se od zbirke dokumenata koji obuhvataju historiju Bosne u periodu od 1364. do 1928. godine.
Kadić je 1870. godine stupio u državnu službu, gdje je obavljao različite dužnosti poput službenika za spise, zapisničara, sudije, te glavnog pisara pri Visokom šerijatskom sudu. Pored državnih funkcija, aktivno se bavio arhivistikom i bibliotekarstvom. Njegovo ogromno djelo u 28 svezaka, koje je nastajalo tokom šezdeset godina, sadrži mnoštvo podataka o historiji Bosne i Hercegovine. Značaj tog djela ogleda se kako u njegovoj obimnosti, tako i u vrijednosti priloženih historijskih dokumenata, pa zauzima važno mjesto u pisanju bosanskohercegovačke historiografije. Ova hronika, osim što predstavlja ključni izvor za bosansku prošlost, baca svjetlo na administrativnu, vojnu, političku, socio-ekonomsku i socio-kulturnu historiju Balkana u osmanskom periodu, otkrivajući osnovne dinamičke principe sistema koji je Osmansko Carstvo uspostavilo na ovim prostorima.
Prijepisi brojnih dokumenata (fermana, berata, bujuruldija, vakufnama, vasijjetnama i drugih), prijepisi ili izvodi iz putopisa, hronika, sidžila, medžmua, divana i drugih tekstova, stihovi bošnjačkih pjesnika na orijentalnim jezicima, natpisi na džamijama, medresama i drugim objektima, hronogrami sa nišana, među kojima i 115 hronograma koje je spjevao sam Kadić, te brojni drugi podaci čine sadržaj ovog impozantnog djela
Djelo je raspoređeno hronološki u 28 svezaka, sa gotovo 11.000 stranica. Prvi navedeni dokument u ovom djelu odnosi se na bitku kod sela Sırpsındığı (danas Sarayakpınar), koja se odigrala 766/1364-65. godine između osmanskog sultana Murata I i udruženih snaga Ugarske, Srbije, Bosne i Vlaške. Posljednji dokument datiran iz 1346/1928. godine i predstavlja bilješku o ličnostima koje su u tom periodu umrle u Sarajevu.
Ukupno 11.196 snimaka sadržanih u 28 svezaka ovoga djela sažeto je, indeksirano (uključujući podatke poput naziva mjesta i ličnih imena) i prevedeno na bosanski jezik u okviru projekta pod nazivom “Priprema za objavljivanje djela Hronika Muhammeda Enverija Kadića, izrada regesti na turskom i bosanskom jeziku, te publiciranje”, realiziranog u saradnji između Turskog historijskog društva (TTK) i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, u periodu od 2021. do 2026. godine.
Baza podataka nastala kao rezultat ovog projekta predstavljena je javnosti 10. aprila 2026. godine i dostupna je putem posebno izrađene web platforme na ovom linku.
