Ispratili smo u mirovinu našeg dugogodišnjeg arhivistu Muhameda Hodžića
Nakon gotovo tri decenije posvećenog rada na očuvanju arhivske građe Islamske zajednice u BiH, danas smo ispratili u zasluženu penziju našeg dragog kolegu i višeg arhivistu Muhameda Hodžića. Time završava jedno profesionalno poglavlje obilježeno tihim, predanim radom i odgovornošću koja se rijetko vidi, ali čiji rezultati ostaju trajno ugradjeni u kulturno‑historijsko pamćenje naše zajednice.
Na današnjem ispraćaju, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, mr. Dženan Handžić je, između ostalog, rekao: “Muhamed Hodžić je u arhivistici zasigurno jedan od naših najboljih stručnjaka, i uvjeren sam da ćemo i u godinama koje dolaze računati na njegovu podršku, iskustvo i savjete u radu Biblioteke.”
Muhamed Hodžić rođen je 1961. godine u Pokriveniku, općina Rogatica. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Prištini 1988. godine. Arhivističko zvanje stekao je 2005., a zvanje višeg arhiviste 2012. godine, čime je potvrdio svoju stručnost u području koje zahtijeva preciznost, strpljenje i duboko razumijevanje historijskog konteksta.
Prije arhivističkog poziva, Muhamed je obavljao imamsku dužnost u Trebinju, a zatim i dužnost glavnog imama u Bosanskoj Krupi. Radio je i kao službenik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, što je njegov rad dodatno oblikovalo razumijevanjem institucije i vrijednosti čiju je građu kasnije brižno čuvao.
Od 1997. godine pa sve do početka 2026. bio je arhivista na Fondu Arhiva Islamske zajednice u BiH pri Gazi Husrev‑begovoj biblioteci, gdje je ostavio nemjerljiv trag. U periodu od 2014. do 2016. godine obnašao je i funkciju vršioca dužnosti direktora Biblioteke, a bio je i urednik “Anala Gazi Husrev‑begove biblioteke”.
Svojim radom na arhivskoj građi, koja je temelj institucionalnog pamćenja i izvor historijskih istraživanja, Muhamed je dao doprinos koji će tek generacije koje dolaze u potpunosti razumjeti i cijeniti. Arhivistika je tiha profesija, često nevidljiva javnosti, ali je njezina važnost nemjerljiva. Čuvanje dokumenata znači čuvanje identiteta, kontinuiteta i istine. Istovremeno, riječ je o fizički zahtjevnom, odgovornom i specifičnom poslu, u kojem je naš kolega uvijek pokazivao profesionalnost, strpljenje i posvećenost.
Objavio je dva analitička inventara: „Zemaljska vakufska komisija za Bosnu i Hercegovinu“ (1883.–1894.) – Sarajevo, 2006, i „Zemaljsko vakufsko povjerenstvo za Bosnu i Hercegovinu“ (1890.–1895.) – Sarajevo, 2014.
Također je objavljivao stručne radove u “Analima Gazi Husrev‑begove biblioteke”, “ IIN Preporod” i drugim časopisima, čime je dodatno doprinio boljem razumijevanju arhivske građe i historijskog nasljeđa Islamske zajednice.
Danas, kada završava svoj radni vijek, menadžment Biblioteke i radne kolege zahvalni su mu na svakoj godini rada, na svakoj sređenoj arhivskoj kutiji, na svakom sačuvanom dokumentu i neprocjenjivoj tihoj brizi o našoj zajedničkoj memoriji.
Ljudi poput Muhameda Hodžića zadužili su generacije koje dolaze i koje će, nadamo se, istraživati našu prošlost i nastaviti čuvati od zaborava naše historijsko naslijeđe.
U 11. broju Biltena GHB (PDF dokument od 75-80 strane:), možete pročitati intervju sa Muhamedom Hodžićem: link







