Održana promocija knjige “Bosanske biblioteke osmanskog doba”
U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu održana je promocija knjige “Bosanske biblioteke osmanskog doba”, autora mr. Osmana Lavića. Direktor Biblioteke, Dženan Handžić, tom prilikom je istakao poseban značaj ovog događaja.
Iako je teško izdvojiti neku promociju kao posebnu, ova to zaista jeste. Lavić, koji je godinama organizirao promocije drugih autora, sada ima priliku da u ovom prostoru predstavi svoje autorsko djelo pred publikom u kojoj su i oni kojima je bio domaćin na njihovim promocijama. Hvala vam što ste svojim prisustvom izrazili poštovanje prema knjizi, njenom autoru i jednom dostojanstveno proživljenom radnom vijeku posvećenom knjizi, znanju i nauci, rekao je Handžić.
O knjizi i njenom značaju
Knjiga “Bosanske biblioteke osmanskog doba” predstavlja sveobuhvatno istraživanje o bibliotekama u Bosni i Hercegovini tokom osmanskog perioda, sa posebnim naglaskom na doprinos svih vjerskih zajednica očuvanju i razvoju knjižnog blaga. Kroz tri tematska poglavlja, autor vodi čitatelje kroz islamsko bibliotekarstvo, biblioteke tog perioda, te hronologiju muslimanskih biblioteka po gradovima i sandžacima.
U knjizi su obrađene 35 biblioteka različitih konfesionalnih zajednica, od čega 25 muslimanskih, koje su djelovale u periodu od 1463. do 1878. godine.
Bosna u osmanskom periodu imala je oko 80 srednjih škola, približno 1.000 mekteba, veliki broj džamija i tekija. Većina tih obrazovnih i vjerskih institucija posjedovala je manje ili veće biblioteke. Nažalost, mnoge su uništene ili nestale. Ovo djelo obrađuje sačuvane biblioteke i njihovo stanje danas, rekao je autor Osman Lavić.
Knjiga se fokusira na različite vrste biblioteka, uključujući javne, školske, mektepske i tekijske, te ilustrativno prikazuje kako su knjige korištene, čuvane i vrednovane u tom periodu.
Stručni osvrt
Na promociji su o djelu govorili prof. dr. Senada Dizdar, prof. dr. Ismet Bušatlić i dr. Aladin Husić, naglašavajući značaj ovog naučnog rada. Moderator promocije je bila Šahsena Đulović.
Prof. dr. Senada Dizdar istakla je da je ovo djelo izuzetno važno jer popunjava prazninu u historiografiji, kada je riječ o bibliotekarstvu u Bosni i Hercegovini.
Ova knjiga je naučna monografija koja nije samo historija knjige, već i sociologija znanja. Ona otvara prostor za istraživanje u različitim disciplinama i donosi obilje novih materijala, činjenica i pojmova, ocijenila je Dizdar.
Dr. Aladin Husić detaljnije je predstavio sadržaj knjige “Bosanske biblioteke osmanskog doba”, a prof.dr. Ismet Bušatlić je iznio svoje izlaganje u svojstvu mentora ovog rada koji je proširena verzija odbranjene magistarske teze Osmana Lavića.
Prateća izložba
Uz promociju knjige, predstavljena je i istoimena izložba autora hafiza mr. Hamze Lavića, koja dodatno osvetljava temu ovog naučnog djela i obogaćuje razumijevanje konteksta biblioteka osmanskog perioda.
Izložba se sastoji od deset panela i isto toliko izložbenih vitrina u kojima su prezentirani rukopisi i arhivska građa bosanskih biblioteka osmanskog doba. Izloženi dokumenti svjedoče i pričaju svojevrsnu priču o bibliotekama Sarajeva, Mostara, Foče, Travnika, Varcar Vakufa, Banje Luke, Gračanice, Gradačca i Počitelja.
