In Memoriam: Emeritus prof.dr. Omer Nakičević (1927-2024)

U petak, 23.8.2024. godine na Ahiret je preselio istaknuti bosanskohercegovački intelektualac, profesor emeritus dr. Omer Nakičević.

Profesor Nakičević je, pored drugih akademskih i društvenih angažmana, u svom radnom vijeku dao veliki doprinos u radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu za što je 2018. godine dobio i posebno priznanje.

Tim povodom smo u Biltenu GHB br. 4 objavili tekst posvećen njegovom angažmanu u Biblioteci i doprinosu njenom razvoju. Tekst ovom prilikom dijelimo u cjelosti, uz dovu Uzvišenom Bogu da ga obraduje najljepšom nagradom na budućem svijetu.

Prof. emeritus dr. Omer Nakičević

Dobitnik priznanja Gazi Husrev-begove biblioteke za doprinos u radu

Autor: Fatima Tinjak

(Bilten Gazi Husrev-begove biblioteke, broj 4, godina IV, Sarajevo, 2018)

Omer Nakičević rođen je u Teočaku 2. januara 1927. godine gdje stiče osnovno obrazovanje. Pohađao je Nižu okružnu medresu (Behram-beg), u Tuzli a Gazi Husrev-begovu medresu završava poratne 1947. godine. Nakon medrese odlazi u Beograd i na Filozoskom fakultetu  upisuje se na Odsjek orijentalistike. Nedugo potom 1949. godine, pri kraju druge godine fakulteta, biva uhapšen kao član organizacije „Mladi muslimani“, i osuđen na 20 godina zatvora sa prisilnim radom i pet godina gubitka građanskih prava. Zatvorsku kaznu služio je nepunih deset godina, nakon čega se vraća u Beograd, nastavlja započete studije i  uspješno ih okončava 1962. godine. Potom odlazi u Kairo na specijalizaciju žurnalistike, pripremajući i izvodeći radioemisije na arapskom jeziku od 1963-64. godine. Na Filozofskom fakultetu Kairskog univerziteta upisuje magistarske studije i uspješno završava 1968. godine. Doktorsku tezu uspješno brani 1981. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Po povratku u domovinu okušao se u mnogim poslovima, a do penzionisanja, hronološkim slijedom, obavljao je sljedeće poslove: šef za zaštitu, obradu i istraživanje arhivske građe i rukopisa na orijentalnim jezicima pri Pokrajinskom arhivu u Prištini; prevodilac i korespondent za arapski jezik pri izgradnji Univerzitetskog grada u Bengaziju – Libija; profesor arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi; prevodilac i korespondent za arapski jezik u Bagdadu, predstavništvo RO Unioninvest; bibliotekar (1980-1982), član Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke (1975-1992) i vanjski saradnik; profesor i profesor emeritus na Fakultetu islamskih nauka (1982-2000), v. d. dekana (rektora) (1986-1988), dekan Islamskog Teološkog fakulteta/ Fakulteta islamskih nauka (1988-1989, 1993-2000); predavač na Pedagoškoj akademiji Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, te na Fakultetu za islamske znanosti u Novom Pazaru i Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

U Gazi Husrev-begovu biblioteku Omer Nakičević došao je krajem aprila 1980. godine na radno mjesto obrade rukopisa i izrade kataloga u vrijeme mandata direktora Abdurahman-ef. Hukića. U to vrijeme, radi veće efikasnosti i bržeg katalogiziranja rukopisa, oformljene su dvije grupe: Halid Hadžimulić i Zejnil Fajić na izradi III sveska (ahlak i vaz), a Omer Nakičević i Fejzulah Hadžibajrić na izradi kataloga rukopisa iz tesavvufa i filozofije.

Godine 1982. on je sastavio elaborat „Osvrt na sadašnje stanje GH biblioteke u ‎Sarajevu i perspektiva njena razvoja“ u kojem je, između ostalog, konstatovao da je u biblioteci ‎zaposleno 8 radnika. Naveo je da Biblioteka ima nekoliko hiljada dokumenata, između ostalog i sidžile sarajevskih kadija, brojne vakufname i idžazetname koje treba ubrojati u ‎arhivsku građu te ‎da je, pored obrade rukopisa, obrada arhivske građe prioritetni posao Biblioteke. Na obradi rukopisa radio je sve do 1983. godine do kada je bio uposlenik Biblioteke a i nakon toga honorarno je nastavio svoj rad.

U Arhivi Biblioteke nalazi se njegov prijedlog, utemeljen na „vlastitom iskustvu, drugim katalozima i dobronamjernoj primjedbi istraživača“, kako unaprijediti i ubrzati obradu rukopisa. Kao bibliotekar na obradi ove građe, sistematski analizirajući tačku po tačku sadržaj jednog rukopisa, konstatuje koje početne i bitne informacije bi trebale naći svoje mjesto u jednom katalogu tako da budu korisne istraživačima. Svaku ovu napomenu dodatno je još u fusnotama pojasnio a uvođenje novina u obradu pravdao je praktičnošću obrade i koristi podataka. Ovo je rezultat njegove pozitivne osobine da svoje praktično iskustvo uobliči na taj način da ono pomogne i bude preneseno drugom ko iza bude radio. U Medresi to su bili udžbenici za đake, na Fakultetu (ITF/FIN) skripte za studente, a u Biblioteci ovaj prijedlog za kolege.

Biblioteka je bila izdavač njegove doktorske teze Hasan Kafija Pruščak pionir arapsko-islamskih nauka u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 1977‎), i djela Arapsko-islamske znanosti i glavne škole od XV do XVII vijeka (Sarajevo, Mostar, Prusac) (Sarajevo, 1988.). Za Biblioteku napisao je i kratak vodič pod naslovom Gazi Husrev-begova biblioteka-Sarajevo‎. Objavio je sedam tekstova u Analima Biblioteke.

Od 1981. godine pa sve do 1986. godine bio je član Savjeta Biblioteke te zajedno sa ostalim vrsnim naučnicima promišljao ideje i promicao poslove za boljitak ove institucije.‎ Ukratko, bio je i ostao vjerni prijatelj Gazi Husrev-begove biblioteke, kuće pamćenja i znanja.

Bibliografija: Protestni marš stanovnika Kosova, Priština, 1969.; Hasan Kafi Pruščak – pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH, Sarajevo,1977.; Arapsko islamske znanosti i glavne škole u BiH od XV-XVII : (Sarajevo, Mostar, Prusac), Sarajevo, 1981. i 1999.; Uvod u hadiske znanosti, Hadis I, Sarajevo 1986. i 1997.; Historijski razvoj institucije Rijaseta, Sarajevo, 1996.; Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.), Sarajevo, 1998.; Kur’anski belagat i njegov ‘idžaz – nadnaravnost Kur’ana, Sarajevo, 2000.; Karabeg, Sarajevo, 2001.; Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur’ana, Sarajevo, 2002.; Teočak kroz protok vremena, Tuzla, 2010.; Muhamed Pašić, zaboravljeni direktor Šerijatske gimnazije, Sarajevo, 2011.; Hafiz Omer Mušić, profesor (1903.-1972.), Tešanj, 2012; Protokol (defter) Gornjetuzlasnke nahije, 1873-1876, Sarajevo, 2015; U vrtlogu vremena (1927-2017), Sarajevo, 2018.

Autor je i mnogih knjiga koje su prevodi sa arapskog jezika. Radove je objavljivao u Glasniku, Islamskoj misli, Muallimu, Preporodu, Takvimu, Analima GHB, Zborniku FIN, Znakovima vremena i dr.

Dobitnik je plaketa, priznanja i zahvalnica raznih institucija i organizacija, za naučni doprinos i životni rad.