Arhiva Reisa Čauševića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
Jedan od važnih fondova Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja zbirka arhivske građe na osmanskom i bosanskom jeziku, koja se sastoji od oko 20 000 dokumenata. Dio zbirke na osmanskom jeziku sastoji se od pojedinačnih dokumenata nastalih za vrijeme osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, dok drugi dio ove zbirke sačinjavaju, također, pojedinačni dokumenti, nastali u posljednja dva stoljeća, kao i arhiva određenih ličnosti koje su zauzimale istaknute društvene, političke ili vjerske pozicije u Bosni i Hercegovini. Ovaj dio arhivske građe nedavno je obogaćen i personalnim arhivom reisul-uleme Islamske zajednice Džemaluddin-ef. Čauševića. Naime, gospodin Dejan Spaić, iz Zenice, je u dva navrata, (u novembru 2016. i 21. 02. 2018. godine) Biblioteci poklonio ličnu arhivu reisa Džemaluddin-ef. Čauševića. U posljednjoj donaciji nalazi se oko 1000 originalnih dokumenata, uglavnom na bosanskom jeziku. Samo nekoliko dokumenata je na turskom osmanskom jeziku.
Reis Čaušević je imao veoma značajnu ulogu u vjerskom i društvenom životu muslimana na području Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije tridesetih godina XX stoljeća. Bio je nesporni duhovni vođa bosansko-hercegovačkih muslimana, pokretač i sudionik njihovih brojnih akcija. O njemu su napisane studije i njegov životni put osvijetljen sa različitih aspekata. Međutim, ova originalna arhiva je ostala skoro stoljeće nedostupna našoj naučnoj javnosti. U historiografiji svakog naroda i Zemlje svaki originalni dokumenat je važan. Kada dođete u posjed ovolikog broja originalnih dokumenata koji do sada nisu bili predmetom istraživanja i valorizovanja i to tako markantne ličnosti kakav je bio Reis Čaušević, onda je to prvorazredni kulturni ali i historijski događaj za instituciju kakva je Gazi Husrev-begova Biblioteka, koja već skoro pola milenija istrajava na putu sakupljanja, čuvanja i valorizovanja slične građe.
Najtoplije zahvaljujemo gospodinu Dejanu Spaiću iz Zenice, čijom dobrotom i vakufom smo došli u posjed ovako značajne zbirke dokumenata. Tek slijedi stručna arhivistička obrada ove građe, nakon čega će se moći govoriti o njenom sadržaju. Međutim, i letimičnim uvidom prilikom primopredaje zapazili smo da se građa odnosi na komunikaciju Reisa Čauševića s različitim nivoima vlasti u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji, od njegovog povratka sa studija iz Istanbula do telegrama sućuti njegovoj porodici koji je uputio tadašnji predsjednik vlade Milan Stojadinović. Na svakom dokumentu je utisnut pečat s natpisom: ”Zadužbina Dejan V. Spaića za Gazi Husrev-begovu biblioteku pred dušu rahmetli Muhamed Šefket-ef. Kurta, muftije tuzlanskog, god. 1439/2018”.
Biblioteka posjeduje arhivsku građu i drugih značajnih ličnosti, a arhivi personalne građe sad će biti priključena i zbirka dokumenata koji se odnose na reisul-ulemu Džemaluddina Čauševića.