Osman Lavić „Bosanske biblioteke osmanskog doba“

Autor djela „Bosanske biblioteke osmanskog doba“, Osman Lavić, rođen je 1961. godine u mjestu Tušila, općina Trnovo. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese upisuje Fakultet islamskih nauka, na kojem poslije diplomiranja i magistrira 2013. godine. Još kao student 1982. godine počinje sa radom u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, i u toku svog radnog vijeka je samo dvije godine proveo izvan Gazi Husrev-begove biblioteke. Do 2002. godine je radio na obradi serijskih publikacija, nakon čega je angažiran na katalogizaciji rukopisa. Od 2014. godine dobija zvanje bibliotečkog savjetnika, a od 2016. godine obnaša dužnost direktora Gazi Husrev-begove biblioteke. Autor i koatuor je većeg broja knjiga, članaka, naučnih i stručnih radova, te većeg broja izložbi koje tematiziraju kulturnu i duhovnu baštinu Bosne i Hercegovine.

Biblioteke se u Bosni i Hercegovini javljaju polovinom 15. stoljeća, iako pomene biblioteka i skriptorija imamo još stoljeće prije, s obzirom na to da su samostani i tada prikupljali vrijedne religijske spise. Osmansko Carstvo je već stoljećima imalo afirmativan odnos prema knjizi, te su svojim dolaskom na područje Bosne i Hercegovine tu tradiciju donijeli i kod nas. Prve knjige vezane uz orijentalno-islamsku kulturu su u Bosnu donijeli imami, šejhovi, ljekari, muftije i kadije koje su bile u pratnji osmanske vojske, a nakon učvršćivanja pozicija u predjelima Bosne, Osmanlije su osnivale džamije, mektebe, tekije, i za funkcionisanje ovih ustanova, knjige su bile neophodne. Od tih knjiga formirane su i prve biblioteke vjerskih ustanova, ali i privatne te javne biblioteke u Bosni i Hercegovini.

Knjiga „Bosanske biblioteke osmanskog doba“ autora mr. Osmana Lavića na sveobuhvatan način govori o bibliotekama svih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, a koje su u toku osmanskog perioda bile u funkciji. Knjiga se sastoji od uvoda, tri poglavlja i zaključka. Poglavlja su naslovljena „kratak pregled historije islamskog bibliotekarstva“, „bosanske biblioteke osmanskog doba“ i „biblioteke u Bosni – islamska komponenta“. U prvom poglavlju su date osnovne informacije o historijatu islamskog bibliotekarstva općenito, s posebnim osvrtom na biblioteke u Osmanskom Carstvu. U drugom poglavlju su date informacije o bibliotekama četiri vjerske zajednice u Bosni za vrijeme osmanske uprave, dok treće poglavlje predstavlja jednu vrstu hronologije muslimanskih biblioteka po gradovima i sandžacima u Bosni. Unutar ovog poglavlja je predstavljeno 25 biblioteka, od kojih su tri džamijske, 15 medresanskih, četiri javne, dvije mektebske i jedna tekijska.

Ova publikacija pored svog centralnog dijela ima i indekse imena i mjesta, popis priloga, popis korištene literature, te transkripciju. Djelo je izdala Gazi Husrev-begova biblioteka krajem 2023. godine. Recenzenti djela su bili prof. dr. Ismet Bušatlić i dr. Aladin Husić, lekturu je radila dr. Lejla Gazić, DTP Ali Drkić, a dizajn korica Tarik Jesenković. Knjiga je štampana u štampariji Dobra knjiga d.o.o. u tiražu od 300 primjeraka.

Ovo kapitalno djelo na jednom mjestu obuhvata biblioteke na tlu Bosne u osmansko doba, što je za istraživače kulturne historije i baštine Bosne i Hercegovine od ogromnog značaja. Autor je kroz svoj istraživački rad objedinio informacije o najznačajnijim hramovima knjige koji i danas u svojim fondovima kriju ogromna knjižna blaga, od rukopisa pa do inkunabula, prvih štampanih knjiga. Ovo će djelo postati jedna od prvih stanica za sve one koji se bave osmanskim periodom u Bosni, ali i one koji su zainteresovani za bibliotekarstvo i informacijske nauke, jer daje odličnu podlogu i pokazatelj je koliki značaj su biblioteke imale za našu državu još prije više od pet stotina godina.