Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke dio svjetske kulturne baštine
Bogato iluminirane stranice mushafa Fadil-paše Šerifovića. (R-12)
Prepisao Ahmad b. Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki 1265/1849. godine za Muhamed Fadil-pašu Šerifovića iz Sarajeva koji ga je, 11. rebiul-evvela 1289/20. maja 1872. godine, uvakufio za Gazi Husrev-begovu džamiju i biblioteku, kao primjerak za sravnavanje drugih rukopisa mushafa.
Rukopis djela Ihjau ulumid- din, na arapskom jeziku, koje je napisao Ebu Hamid Muhammed el-Gazali (um. 1111. godine) najstariji je rukopis u Gazi Husrev- begovoj biblioteci. Ovaj rukopis prepisan je za života njegovog autora, 1105. godine. (R-1308)
Registar ”Pamćenje svijeta” uspostavljen je
1992.godine u cilju očuvanja dokumentarne
baštine od svjetskog značaja. Među upisane 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i
bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije
u registar ”Pamćenje svijeta” (Memory of the World)
ubuduće bi se trebala naći i Rukopisna zbirka Gazi
Husrev-begove biblioteke. I, ne samo to. Ova nominacija za svjetsku kulturnu baštinu, ujedno, otvoriće
vrata novim nominacijama iz Bosne i Hercegovine.
Istaknimo još da kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.585 unikatni
rukopisa, a najstariji sačuvani rukopis iz te kolekcije datira iz 1105. godine. Inače, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja pet posto preostalog ukupnog broja pisanih spomenika BiH iz osmanskog perioda, te se smatra najvrjednijom zbirkom te vrste danas na Balkanu.
O mogućnosti uključivanja kolekcije Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke na listi svjetskog pamćenja svoje mišljenje iznio nam je dr. Mustafa Jahić, bibliotekar na obradi ove Kolekcije i viši naučni saradnik.
Iste godine u vrijeme kada su u toku agresije
na Bosnu i Hercegovinu pored stotina hiljada
ubijenih i protjeranih nedužnih ljudi i mnogo više porušenih domova uništavane i hiljade
rukopisa, knjiga i rijetkih historijskih dokumenata u više biblioteka i sličnih institutcija širom
Bosne i Hercegovine, UNESCO u Parizu 1992.
godine uspostavlja program ”Pamćenje svijeta” (Memory of the World) sa ciljem očuvanja i
omogućavanja pristupa kulturnom naslijeđu u
raznim dijelovima svijeta, naročito onom kojem
prijeti uništenje i nestanak uslijed ratova i socijalnih nemira. Osim toga, nedostatak resursa,
pljačkanja, ilegalno trgovanje, namjerno uništavanje, neadekvatno smještanje, klimatski uvjeti
i nedovoljno finansiranje dovodili su, također,
u nezavidan položaj mnoge značajne zbirke širom svijeta, koje su zbog toga doživljavale razne
sudbine. Mnoge su nažalost zauvijek nestale,
naročito u ratnim pustošenjima i barbarskim
uništavanjima, kao što su knjižni fondovi Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i Orijentalnog instituta u Sarajevu, koji su
namjerno i ciljano zapaljeni ratne 1992. godine.
Nažalost, sličnu sudbinu doživjele su i mnoge druge biblioteke i zbirke pisanog kulturnog naslijeđa širom svijeta. Srećom neke su i sačuvane, kao što je knjižna građa Gazi Husrev-begove biblioteke, među kojom i rukopisna zbirka kao njen najznačajniji i najvrjedniji fond.
U cilju očuvanja ugrožene knjižne baštine UNESCO je zajedno sa Međunarodnom federacijom bibliotekarskih udruženja (IFL.A) i Međunarodnim savjetom za arhiv (ICA) kroz program ”Pamćenje svijeta” pokrenuo projekat očuvanja ovoga naslijeđa, a koji je otpočeo pravljenjem spiskova teško oštećenih i ugroženih bibliotečkih zbirki i arhivskih fondova. Istovremeno UNESCO je otpočeo i sa projektom mikrofilmiranja i reproduciranja dokumentarnog kulturnog naslijeđa na drugim medijima, kao što su, npr., CD-ROMovi, kako bi se olakšao pristup ovome naslijeđu i omogućilo njegovo očuvanje.
Kao jedan od vidova očuvanja ovoga naslijeđa UNESCO je 1995. godine uspostavio i ”Registar Pamćenja svijeta” (Memory of the World Register), svojevrstan spisak kulturnih spomenika svijeta na kome bi se trebalo nalaziti dokumentarno kulturno naslijeđe koje zadovoljava određene kriterije, prije svega da je svjetskog značaja i da afirmira univerzalne vrijednosti.
Nekako u isto vrijeme, još dok u Bosni i Hercegovini rat traje, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se, osim borbe za fizičko očuvanje rukopisne zbirke i drugih njenih fondova, užurbano radi i na njenom mikrofilmiranju, a poslije rata i na digitaliziranju i katalogiziranju. Nakon što su navedeni projekti završeni i rukopisna zbirka zajedno sa ostalom bibliotečkom i nebiblio- tečkom građom smještena u odgovarajući prostor, Gazi Husrev-begova biblioteka aplicira i za uvrštavanje njene rukopisne zbirke u UNESCO- ov ”Registar Pamćenja svijeta”.
Tako bi se zahvaljujući njenim univerzalnim vrijednostima i svjetskom značaju, te spomenutim aktivnostima rukopisna zbirka ove biblioteke uskoro trebala naći i u ”Registru Pamćenja svijeta” kao dio svjetske kulturne baštine od posebne vrijednosti. Uvrštavanjem u ”Registar Pamćenja svijeta” Gazi Husrev-begova biblioteka će se zasigurno još više afirmirati kao pouzdan čuvar kulturnog naslijeđa i nezaobilazan izvor njegovog izučavanja, te značajan faktor razumijevanja islamskog aspekta multikulturalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Uvrštavanjem zbirke rukopisa ove biblioteke u navedeni registar, a koja broji više od deset hiljada kodeksa u kojima se nalazi blizu dvadeset hiljada naslova djela iz svih nauka koje su se izučavale u vrijeme kada su ovi rukopisi nastajali, značajno je i za afirmiranje države Bosne i Hercegovine kao rijetke multikulturalne zemlje u svijetu.
Uvrštavanje rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke u Registar UNESCO-vog programa ”Pamćenje svijeta” priznanje je i kolektivu Gazi Husrev-begove biblioteke za uloženi trud tokom protekla tri desetljeća na očuvanju, registriranju i afirmiranju njenih fondova i izvan granica Bosne i Hercegovine. Ovo priznanje bit će sigurno i dodatni podstrek za dalje angažiranje, naročito mlađim generacijama njenih uposlenika, na očuvanju i dokumentiranju njenih fondova, te posebno afirmiranju ideja koje baštini knjižna građa ove biblioteke.