Biblioteka Osman Šehdije Bjelopoljca – مكتبة الغازي خسروبك

Piše: Meho Manjgo

Jednu od prvih samostalnih biblioteka u Sarajevu osnovao je Osman Šehdi Akovalija (Bjelopoljac) 1173/1759. godine. Prema riječima šejh Sejfuddin Fehmi-ef. Kemure Osman Šehdi je rođen 1105/1693. godine u Akovi (Bijelo Polje). Otac mu je bio kadija, a ime mu je bilo Mehmed Selim ef. Kadić. Početno obrazovanje završio je u rodnom mjestu odakle je otišao u Carigrad gdje ”nakon svršenih nauka postepeno dobija i naslov hadžegani-divani humajun.”¹

Osman Šehdi je pored spomenute funkcije obavljao, sve do smrti 1181/1767. godine, niz drugih službi u Osmanskoj carevini (divan-katib, defterdar), a u Sarajevo je došao 1746. godine u svojstvu sekretara bosanskog namjesnika Hekim-oglu Ali-paše. Pored obavljanja raznih funkcija unutar Osmanske države, Osman Šehdi je bio plodan pjesnik na turskom jeziku i autor djela pod naslovom Saferetnama u kojem je opisao svoja putovanja po Rusiji. U Sulejmaniji biblioteci u Istanbulu pronađen je rukopis Šehdijinog Divana. ²

Ahmed Hatemi efendija, sin Osmana Šehdije uz Allahovu odredbu preselio je na bolji svijet 1754. godine. U spomen na umrlog sina jedinca, Ahmed Hatemi efendiju, čuvenog pjesnika i kadiju, Osman Šehdi je odlučio da u Sarajevu sagradi biblioteku. Novac za gradnju poslao je Mehmed-paši Kukavici, bosanskom valiji. Zgrada Biblioteke podignuta je 1757. godine u sjeveroistočnom uglu dvorišta Careve džamije u Sarajevu. ³

Osman Šehdijina biblioteka u haremu Careve džamije u Sarajevu.

Opisujući harem Careve džamije u Sarajevu i u njoj Šehdijinu biblioteku, Kemura je zapisao: ”Harem (dvorište) pomenute džamije dosta je širok, a u jednom kutu dvorišta stoji s lijeve strane kutubhana (knjižnica) od šest ćošeta s kubetom, poput turbeta sazidana.”⁴ Biblioteka je prvobitno bila pokrivena drvetom, da bi je dvije godine nakon okupacije Bosne i Hercegovine Mustafa Hajrudin-beg Fadilpašić pokrio olovom. ⁵

Fotografija Šehdijine biblioteke u dvorištu Careve džamije u Sarajevu.

Dvije godine nakon gradnje, Osman Šehdija je za svoju biblioteku iz Istanbula naručio 180 kodeksa rukopisa. Rukopisi prvog fonda ove biblioteke imali su vakifov pečat na kojem se nalazio tekst kojeg donosimo u prijevodu s arapskog jezika: ”Uvakufio ovaj primjerak Osman Šehdi, od havadžegana carskog divana u Sarajevu, pod uvjetom da se iz biblioteke ne iznosi ni pedlja, godine 1173.”⁶ I pored toga što je ova Biblioteka bila javna i što je imala svoga bibliotekara želja vakifa je bila, što se iz pečata jasno vidi, da se knjige iz Biblioteke ne iznose.

Za ovu Biblioteku 1885. godine izrađen je pečat u kojem je ispisan tekst na perzijskom jeziku. Tekst pečata u prijevodu glasi: ”Ovo je vakuf biblioteke Šehdi Osman-efendije, 1271.” ⁷

Orginalni pečat Osman Šehdijine biblioteke. Pečat se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Naredbom Zemaljske vlade Šehdijina biblioteka je porušena 1. ramazana 1329. (26. augusta 1910.) ”u namjeri da sagradi ljepšu i moderniju, ali na žalost to joj dovede naglu smrt i vječiti zaborav.”Pored rukopisa koje je uvakufio Osman Šehdija i drugi vakifi su svoje privatne kolekcije poklanjali ovoj Biblioteci, poput H. Halila, sina Saliha, Herceglije, koji je uvakufio 115 kodeksa rukopisa, zatim je Salih Izet Hromić (Hromo-zade) sin Ismailov uvakufio 1828. godine jedan Kur’an i 164 knjiga u kožnom povezu. Također, u rukopisnom fodnu Šehdijine biblioteke bili su smješteni i sidžili sarajevskog šerijatskog suda iz perioda osmanske uprave. ”Riječ je o 87 sidžila, od kojih je najstariji fragment iz 959/1552. godine. Sidžili se danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i predstavljaju nezaobilazan izvor za proučavanje historije Bosne u vrijeme osmanske vladavine.”

¹ Kemura šejh Sejfuddin Fehmi bin Ali, U dvorištu Careve džamije Merhum Osman Šudi ef. Kjutubhana, Islamska dionička štamaprija, Sarajevo, 1916., str. 2.
² Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine I, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974., str. 45.
³ Kemura, U dvorištu Careve džamije’¦ str. 3.

⁴ Kemura Sejfudin Fehmi-efendija, ”Javne muslimanske građevine u Sarajevu ”, Glasnik Zemaljskog muzeja , XX/1908., str. 480.
⁵Kemura, U dvorištu Careve džamije Merhum’¦ str. 3; Hazim Šabanović, Književnost muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973., str, 486-489.
⁶Osman Lavić, ”Gazi Husrev-begova biblioteka od osnivanja do danas”, u: Gazi Husrev-begova biblioteka: 480 godina postojanja, ur. Osman Lavić, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 2017., str. 21.

⁷ Isto, str. 21.

⁸ Kemura, U dvorištu Careve džamije Merhum’¦ str. 16.