Četiri rukopisa mushafa porodice Strik iz Sarajeva

Četiri rukopisa mushafa porodice Strik iz Sarajeva

Iako je ručno prepisivanje knjiga u našim krajevima ustupilo mjesto štampanim izdanjima, prije više od stotinu godina, po našim starim kućama, džamijama i tekijama, još uvijek se može naći poneki vrijedan rukopis Mushafa.

Tako smo prije nekoliko godina u džamiji
Duradžik hadži Ahmeda (Sagrdžije) u Sarajevu, među štampanim, primjetili i
jedan lijep rukopis Mushafa koji je, kako stoji u bilješci na kraju, prepisao
Ahmed ibn Hasan Berkovičevi (iz kasabe Berkovice na rijeci Brzija, kod današnjeg
Mihajlovgrada u Bugarskoj), 1194/1780. godine. Rukopis je kasnije prenesen u
Gazi Husrev-begovu biblioteku, zaveden u stalnu inventarsku knjigu pod br.
R-8016 i obrađen u jedanaestom svesku Kataloga rukopisa.

Prije nekoliko dana (u nedjelju 18. 09.
2005), u polici za Mushafe na zidu do minbere u Gazi Husrev-begovoj džamiji u
Sarajevu, primijetili smo da se, među štampanim primjercima, nalazi i jedan vrlo
lijep i bogato ukrašen rukopis Mushafa, kod koga nedostaju prva korica,
dvadesetak listova na početku i jedan list na kraju. Na nedostajućem listu na
kraju, najvjerovatnije je stajala bilješka sa imenom prepisivača, mjestom i
godinom prijepisa. I ovaj rukopis je sutradan (19. 09. 2005), uz znanje
mutevelije, prenesen u Gazi Husrev-begovu biblioteku i zaveden u stalnu
inventarsku knjigu pod br. R-9866.

Pored ovih, Gazi Husrev-begova biblioteka je
odnedavno bogatija za još četiri vrijedna i dobro očuvana rukopisa Mushafa,
koje je otkupila od porodice Strik iz Sarajeva. Rukopisi Mushafa su zavedeni u
stalnoj inventarskoj knjizi pod brojevima: R-9840, R-9841, R-9842 i R-9865. U
toku je njihova kataloška obrada i biće objavljeni u petnaestom svesku Kataloga
arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa
Gazi Husrev-begove
biblioteke, čiji se izlazak iz štampe očekuje u toku 2006. godine.

OPIS RUKOPISA

Rukopis br. R-9842 dimenzija: 14,3 cm x 9,8 cm, pisan
je crnim mastilom, nashi pismom i vještom rukom. Nazivi sura i ukrasni
znakovi na kraju ajeta, pisani su crvenim mastilom. Prvih dvanaest listova i
posljednji list originalnog prijepisa su zagubljeni i naknadno dopisani rukom
drugog prepisivača. Povez rukopisa je kožni, sa preklopom, originalan i dobro
očuvan. Pored ukrasnih rozeta sa floralnim motivima utisnutim na koricama, na
preklopu se nalazi i jedan reljefni motiv sa natpisom
La jemessuhu
illel-muttahherun!
/ Dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti. Sudeći po papiru,
mastilu i povezu, prijepis je stariji od 200 godina.

Rukopis br. R-9841 dimenzija: 16 cm x 11 cm, pisan je
crnim mastilom, nashi pismom i veoma vještom rukom. Papir je tanak,
glat, tamnobijele boje, sa vodenim znakom, evropskog porijekla. Prve dvije
stranice Mushafa bogato su ukrašene iluminacijama, raspoređenim u vidu diptiha,
obrubljenog sa vanjske strane dvostukom zlatnom trakom. U središtu polja unutar
zlatnog okvira, vješto su stilizirana dva polumjeseca sa zatvorenim krakovima.
U prvom je ispisana bismilla i sura el-Fatiha, a u drugom bismillai prvih pet ajeta sure el-Bekare (
Elif-Lam-Mim). Iznad i ispod dvaju polumjeseca, nalaze se
izdužena polja sa zlatnom podlogom u sredini, preko koje su bijelom bojom i
kaligrafskim sulus pismom, ispisani nazivi sura i broj ajeta. Preostalim
poljem unvana dominira plava podloga, preko koje su raspoređeni floralni motivi
sa mnoštvom grančica, listova, cvjetova i pupoljaka, bogato ukrašenih zlatnom,
zelenom, crvenom, ljubičastom, rozom i bijelom bojom.

Unvani na početku ostalih sura, sa nazivom i
brojem ajeta, ispisani su bijelom bojom na izduženoj zlatnoj podlozi,
uokvirenoj naizmjenično plavim, zelenim, narandžastim i crvenim trakama ukrašenim
raznobojnim cvjetićima.

Počeci džuz’ova i mjesta sedždi označeni su vješto
urađenim rozetama na širokoj margini. Na svakoj od rozeta raspoznaje se centralno
polje s lepezastom figurom, lozicom i cvijetom iz koga na gornju i donju stranu
izlaze izduženja u vidu stabljika.

Povez je kožni, originalan, sa preklopom,
dobro očuvan i bez značajnijih ukrasnih elemenata. Unutrašnja strana korica
naknadno je presvučena ukrasnim papirom.

Nema podataka o prepisivaču, mjestu ni godini
prijepisa. Sudeći po papiru, mastilu i povezu, prijepis je, najvjerovatnije, iz
XVIII stoljeća.

Rukopis br. R-9865 dimenzija: 16,8 cm x 10,3 cm, pisan
je crnim mastilom, oštrim perom, nashi pismom i veoma vještom rukom.
Papir je tanak, glat, žućkaste boje, bez vodenog znaka, evropskog porijekla.
Prve dvije stranice Mushafa (el-Fatiha i Elif-Lam-Mim) bogato su iluminirane
i raspoređene u vidu diptiha, obrubljenog sa vanjske strane debelom zlatnom
trakom. S vanjske strane zlatnog okvira nadovezuje se vijenac isprepletenih
floralnih motiva, koji se sastoje od lozice, grančica, listova, cvjetova i
pupoljaka, bogato ukrašenih zlatnom, plavom, ljubičastom, rozom, zelenom i narandžastom bojom. Tekst
Fatihe i Elif-Lam-Mim je raspoređen u šest redaka. Tačke na kraju
ajeta i prostori između redaka popunjeni su zlatnom bojom. Nazivi sura ispisani
su bijelom bojom na zlatnoj podlozi. Na ostalim listovima tekst je uokviren
debelom zlatnom linijom, ojačanom sa vanjske strane dvjema, a sa unutrašnje
jednom tankom linijom crne boje.

Unvani na početku ostalih sura, sa nazivom i
brojem ajeta, ispisani su bijelom bojom na izduženoj zlatnoj podlozi. Počeci
džuz’ova i mjesta sedždi označeni su vješto urađenim rozetama, na kojima se
raspoznaje centralno polje s jednim ili više cvjetova iz kojih na donju stranu
izlazi izduženje u vidu stabljike. U rozetama kojima je označeno mjesto sedžde,
po jedan cvijet ili pupoljak su nageti prema dolje.

Povez je kožni, originalan, sa preklopom,
dobro očuvan. Na vanjskoj strani korica i preklopa nalaze se ukrasne, u kožu
utisnute rozete sa floralnim motivima, koji se ogledaju u lozici, listovima,
cvjetovima i pupoljcima. Rukopis se čuva u originalnoj kožnoj futroli.

Na zadnjem listu na strani a, koji se
završava kolofonom ukrašenim floralnim motivima u zlatnoj boji, data je
bilješka da je ovo petnaesti primjerak Mushafa koji je prepisao hafiz Hasan
el-Husni, učenik Mustafe el-Medhija, a ovaj učenik es-Se’˜ida et-Tab’˜ija, s dovom
da ga Allah poživi i da prepiše još stotinu. Iako se u bilješci ne spominje
godina prijepisa, sa sigurnošću se može utvrditi da je Mushaf star oko 140
godina. Ovo zaključujemo na osnovu jednog drugog Mushafa koji je prepisivačev
učitelj Mustafa el-Medhi prepisao 1262/1845. godine. (v. Fajić XI, 6347).

Po svojoj ljepoti, visokom stepenu umjetničke
izrade i rijetkom smislu za stilizaciju, ovaj Mushaf ostavlja izvanredan utisak
na gledaoca.

Rukopis br. R-9840 dimenzija: 22,5 cm x 14,8 cm, pisan
je crnim mastilom, nashi pismom i vještom rukom. Papir mu je tanak,
glat, tamnobijele boje, sa vodenim znakom, evropskog porijekla. Prve dvije stranice
su bogato ukrašene floralnim motivima, raspoređenim u vidu diptiha. Na ostalim
listovima tekst je uokviren debelom zlatnom linijom ojačanom sa vanjske strane
dvjema, a sa unutrašnje jednom tankom linijom crne boje. Završeci ajeta
ukrašeni su krupnim zlatnim tačkama, a počeci džuz’ova i mjesta sedždi na
marginama označeni ukrasnim rozetama. Unvani na početku sura urađeni su na
izduženoj zlatnoj podlozi preko koje su bijelim slovima i sulus pismom
ispisani njihovi nazivi i broj ajeta.

Povez je kožni, originalan, sa preklopom,
djelimično oštećen i prepukao dužinom hrbata. Na vanjskoj strani korica i
preklopa nalaze se ukrasne, u kožu utisnute, rozete sa floralnim motivima, koji
se ogledaju u lozici, listovima, cvjetovima i pupoljcima. Na preklopu se nalazi
i jedan utisnuti reljefni motiv sa natpisom
La jemessuhu illel-muttahherun! / Dodirnuti ga smiju samo oni
koji su čisti
.

Na posljednjem listu Mushafa na strani b,
nalazi se bilješka prepisivača na arapskom jeziku u kojoj stoji:
Elhamdu lillahi el-lezi
jessere itmame hazel-Mushafi eš-šerifi… bi jedil-fekiri Ibrahim ibn el-hadždži
Muhammed es-Sara’i… ve bihi kane el-mesahifu es-salise vel-hamsine… li
seneti erbe’˜a ‘˜ašere ve mi’etejni ve elfin, ba’˜de Hidžretin men lehul-‘˜izzu
veš-šerefu
/
Hvala Allahu Koji je omogućio da prijepis ovog Mushafa Časnog, svojom rukom
završi siromah Ibrahim, sin hadži Muhammeda Sarajlije. Ovo je njegov pedeset i
treći primjerak koji je završio 1214/1800. godine.

O PREPISIVAČU

Gore spomenuti prepisivač je Šehović hafiz Ibrahim,
sin hadži Muhammedov, dugogodišnji imam Careve džamije u Sarajevu. On je
prepisao najmanje 66 primjeraka Mushafa i nama nepoznat broj luksuznih
prijepisa zbirke salavata, poznate pod nazivom
Dela’ilul-hajrat. Trideset i drugi primjerak Mushafa velikog
formata (43 cm x 23 cm), koji je 1194/1780. godine prepisao hafiz Šehović, u
Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, donesen je iz Sulejmanije džamije u
Travniku. Mushaf je kataloški obrađen u prvom svesku Kataloga (v. br.
31, str. 25-26) i do sada je to bio jedini njegov primjerak koji se čuva u ovoj
biblioteci. Trideset i treći primjerak Šehovićeva prijepisa Mushafa nalazio se
u kolekciji rahmetli prof. dr. Ahmeda Tuzle iz Sarajeva, a šezdeset prvi i
šezdeset šesti kod rahmetli Mujage Merhemića. Prema bilješci na kraju, ovaj
posljednji prepisan je 1226/1811. godine. Iz datuma na pojedinim primjercima Mushafa
se vidi da je prijepis jednog Mushafa hafiz Šehović završavao za nepunu godinu
dana. Nije nam poznato kod koga se ovi mushafi danas nalaze.

Pored ova dva mushafa, u Gazi Husrev-begovoj
biblioteci u Sarajevu, čuvaju se i dva, veoma lijepo ukrašena, rukopisa zbirke
salavata
Dela’ilul-hajrat (v. br. R-2569 i R-7579) koje je
prepisao hafiz Šehović.

Hafiz Šehović je stanovao u vrh Bistrika,
gdje je i ukopan u tamošnjem groblju. Na nišanu za koji tradicija kaže da je
njegov, stoji 1225. (1810) godina, što se za jednu godinu ne slaže sa datumom
prijepisa njegovog posljednjeg Mushafa. (Vidi opširnije: Kasim Dobrača,
Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa
, Svezak I, str. 25-26).

Piše: Hfz. Haso Popara