Iz štampe izašao 35. svezak Anala Gazi Husrev-begove biblioteke

Iz štampe izašao 35. svezak Anala Gazi Husrev-begove biblioteke

U izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke iz štampe je izašao novi, 35. svezak Anala Gazi Husrev-begove biblioteke. I ovaj broj donosi niz zanimljivih članaka iz različitih naučnih i kulturnih disciplina. Ukupno je objavljeno sedam radova na 230 stranica, od čega pet izvornih naučnih radova te dva pregledna naučna rada.

U radu Kolektivno i pojedinačno jamstvo, kefalet defteri i registracije kefaleta u dokumentima u Bosni osmanskog perioda, profesorica Azra Gadžo Kasumović obrađuje pojam jamčenja ili garancije i način njihovog korištenja u osmanskim registracijama. Posebna pažnja je posvećena kolektivnim kefalet defterima ili defterima kolektivnog jamstva kao faktoru čuvanja opće bezbjednosti čiji razlozi i način registriranja predstavljaju, prije svega, praksu karakterističnu za krajišta kao što je Bosanski ejalet.

U radu Tragom popisa ostavine jedne pašinice iz 1727. godine, hfz. Haso Popara na osnovu popisa i podjele ostavine iza umrle Hatidža-hanume, kćerke Šahin-paše Glasinčanina i drugih neobjavljenih dokumenata iz 17. i početka 18. stoljeća, rasvjetljava rodbinsko-tazbinske veze nekoliko značajnih historijskih ličnosti iz Bosne, koje su u doba osmanske vlasti zauzimale visoke vojne i državničke položaje, te ispravlja pojedine krive navode u našoj historijskoj literaturi, ne samo o njihovom porijeklu nego i imenima.

Rad Osmanska agrarna politika i nadmetanje za zemlju u jugoistočnoj evropi (analiza čiflukâ u bosanskom sandžaku od uspostavljanja osmanske vlasti do početka 17. stoljeća) mr. sc. Fahda Kasumovića predstavlja nastojanje da se na osnovu analize podataka o čiflucima koji su se nalazili u rukama vojnika i ostalog primarno nepoljoprivrednog stanovništva ispitaju uvjeti pod kojima su navedeni slojevi mogli steći pravo posjeda nad određenim državnim zemljištima uz preuzimanje obaveze plaćanja daća koje su su bile ustanovljene prema zakonu i defteru. Čifluci koji su uzeti kao predmet navedene analize nalazili su se na području Bosanskog sandžaka, a analiza se odnosi na period od uspostavljanja osmanske vlasti do početka 17. stoljeća. Značajan prostor posvećen je kritičkom sagledavanju različitih neutemeljenih generalizacija i predodžbi koje je historiografija naslijedila iz južnoslavenskih (posebno srpskih) narativa 19. stoljeća, kao i zastarjelim historicističkim postavkama i marksističkim učenjima koja su značajno utjecala na shvatanje osmanskog društva i države.

U radu Turski jezik u Bosni u osmansko doba prof. dr. Kerima Filan nam približava dominantni jezik u javnoj komunikaciji u doba osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. To je bio jezik upravnih struktura na svim nivoima. Obrazovanje se velikim dijelom odvijalo na turskom jeziku, uz arapski koji je u određenoj mjeri morao savladati svako ko se namjeravao uključiti u klasu znalaca. Turski je tako prožimao sve slojeve društva bilo da je do njih dopirao kao neprikosnoveni jezik na kojem se odvijala komunikacija, bilo da su elementi tog jezika (prevashodno leksički) prodirali u lokalni jezik kao najadekvatnija mogućnost za izražavanje određenih pojmova.

U radu Muhammed Behaudin Sikirić i njegova kaligrafska idžazetnama autorice mr. sc. Melihe Teparić, analizira se kaligrafsko ostvarenje Šejh Muhamed Behaudina ef. Sikirića, umjetnika s kraja 19. i početkom. 20 stoljeća. U radu je dat prijevod njegove do sada neobjavljene kaligrafske idžazetname iz zbirke orijentalnih rukopisa, biblioteke Mesudije u Kaćunima. Na osnovu ovog dokumenta i do sada objavljenih podataka o ovom umjetniku, pokušalo se preciznije definisati njegovo kaligrafsko obrazovanje. U radu se također, uporednom analizom sadržaja teksta idžazetname i umjetnikovih kaligrafskih inskripcija koje su bile dostupne, pokušalo rasvijetliti, rekonstruirati i valorizirati njegov umjetnički rad, te predstaviti široj javnosti.

Rad Kako je sarajevsko Oslobođenje pisalo o formiranju Izraela autora prof. dr. Fikreta Karčića bavi se pitanjem kako je dnevni list Oslobođenje, organ masovne socijalističke organizacije Narodnog fronta u Bosni i Hercegovini (BiH), izvještavao o formiranju Države Izrael. U tom smislu analizirano je pisanje Oslobodjenja u periodu januar 1947- juni 1948. Oslobođenje je izražavalo tadašnju jugoslovensku poziciju u pogledu palestinskog pitanja koja se ogledala u podršci planu podjele Palestine na jevrejsku i arapsku državu, izvještajima o proglašenju nezavisnosti Izraela i kritici arapskih zemljalja koje su se vojno anagažovala u Palestini.

Rad Nacionalizacija vakufskih objekata i građevinskog zemljišta Ujedinjenog vakufa u Gradačcu po Zakonu o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta iz 1958. godine autora mr. sc. Nusreta Kujrakovića fokusiran je na nacionalizaciju/prisilno oduzimanje vakufskih poslovnih i stambenih objekata Ujedinjenog vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu na osnovu Zakonu o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta iz 1958. godine. Nacionalizirano je, odnosno prisilno oduzeto od Ujedinjenog vakufa u Gradačcu četrnaest poslovnih i stambenih najamnih zgrada, odnosno osam poslovnih i šest stambenih zgrada. Niti jedan vakufski poslovni ili stambeni objekat nije izuzet od nacionalizacije za kancelarijske i stambene potrebe tadašnjeg Vakufskog povjerenstva. Do nacionalizacije, predmetna vakufska dobra donosila su značajne prihode kojima su pokrivani svi troškovi vjerskog života.

Na kraju ovoga sveska Anala nalaze se prikazi i osvrti na novija izdanja iz područja orijentalne filologije, historiografije i književnosti.

U ovom broju je objavljen i In Memoriam posvećen sjećanju na lik i djelo nedavno preminulog istaknutog osmaniste dr. Ahmeda S. Aličića.