Izložba djela Hasana Kafije Pruščaka
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci postavljena je izložba djela Hasana Kafije Pruščaka, koja predstavlja dio njegovog intelektualnog stvaralaštva, doprinosa nauci, kulturi i društvu.
Tokom osmanske uprave u Bosni, Bošnjaci su se istakli u mnogim naučnim disciplinama. Pisali su rasprave i komentare iz islamskog vjerovanja, prava, tumačenja Kur’ana i Poslanikove tradicije, filozofije, logike, misticizma i mnogih drugih znanosti.
Hasan Kafija Pruščak se zasigurno nalazi u samom vrhu piramide od oko 400 do sada identifikovanih pisaca i pjesnika ovog perioda.
Kafija je bio izvrstan analitičar prilika u osmanskom društvu krajem XVI i početkom XVII stoljeća. Prvi je intelektualac koji je uočio simptome krize koja je zahvatala Osmansko carstvo, i bez ustezanja u svojim djelima hrabro ukazivao na njih a svojom intelektualnom angažiranošću nudio moguća rješenja.
Prilikom posjete Pruscu, pedesetak godina nakon Kafijine smrti, Evlija Čelebija je zabilježio da je Kafija ”stekao veliko obrazovanje iz raznovrsnih nauka” te ”napisao po jedan ogled i raspravu iz svih grana znanosti i komentarisao mnoga značajna djela”.
Ideje i učenja Hasana Kafije našli su utočište u 17 do sada poznatih naslova djela iz raznih oblasti društvenog života vremena u kojem je živio.
Gazi Husrev-begova biblioteka baštini 14 naslova, odnosno 72 primjerka djela Hasana Kafije Pruščaka. To je, naravno samo dio od onoga što je sačuvano kod nas, dok se stotine primjeraka prijepisa njegovih djela nalaze gotovo u svim velikim svjetskim bibliotekama koje čuvaju građu na orijentalnim jezicima kao što su biblioteke u Beču, Parizu, Berlinu, Drezdenu, Bratislavi, Istanbulu i Kairu, kao i mnogim drugim manje poznatim i bibliotekama.
Djela Hasan Kafije na ovoj izložbi predstavljena su hronološki, onako kako su i nastajala, naravno, koliko je to bilo moguće pratiti obzirom da je autor većinu svojih djela pisao prvo u formi koncepta, a tek kasnije radio konačnu verziju ili komentar.
Prilikom odabira materijala za ovu izložbu nastojali smo javnosti predstaviti prijepise Kafijinih djela iz različitih historijskih perioda počev od autografa Medžmu’e, zatim djela koja su prepisali njegovi učenici godinu dana nakon autorove smrti, ali i prijepise nastale u 17. 18. i 19. stoljeću u Travniku, Mostaru, Sarajevu, Trnavi u Bugarskoj, do posljednjeg koji je uradio Mehmed Handžić 1926. godine.
Istaknuto svjedoči o Kafijinoj aktuelnosti i vremenskoj sveprisutnosti, od nastanka njegovih djela do savremenog doba.
Tek kada istaknemo činjenicu da su vlasnici izloženih primjeraka Kafijinih djela bili najčuvenije obrazovne i kulturne ustanove u Bosni: Karađoz-begova medresa u Mostaru, Elči Ibrahim-pašina u Travniku, Kantamirina biblioteka u Sarajevu, zadužbine evladijet vakufa porodice Dženetić iz Sarajeva ili privatne biblioteke kadije Hasana Bojića, Mustafe Muidovića Mostarca, Mehmeda Svrze, Osmana Asafa Sokolovića i drugih, vidjet ćemo koliko su djela ovog ”Platona iz Prusca”, kako su ga neki nazvali, bila prisutna i široko zastupljena u svim dijelovima Bosne.
Osim djela u izložbu su po prvi put uključene i do sada nepoznate četiri fetve koje je Kafija izdao u svojstvu muftije i kadije. Nažalost, nismo mogli ustanoviti vrijeme i mjesto izdavanja fetvi jer su naši prijepisi nastali nakon Kafijine smrti, mada smatramo da je to bilo u vrijeme njegovog službovanja na položaju kadije u Akhisaru. Dvije fetve su ispisane na posebnom obrascu u formi u kojoj su fetve inače izdavane i odnose se na Kizlar-agin vakuf u Varcar Vakufu (današnjem Mrkonjić Gradu) a druge dvije su pronađene u jednom rukopisu i tretiraju pitanje zaštite stanovništva od zloupotreba u vidu nelegalnih poreza i nameta od strane raznih nivoa vlasti.
Organizator ove izložbe je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, a autor mr. Osman Lavić, bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke. Pročitajte njegov intervju povodom izložbe za list Oslobođenje ovdje.
Izložba se može pogledati u auli Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu svakim radnim danom od 8:00 do 18:00 i subotom od 8:00 do 15:00, a bit će otvorena do kraja decembra 2015. godine.