Novi broj Anala Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

Novi broj Anala Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

Ovih dana iz štampe je izašao 41. broj Anala Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Broj sadrži 14 originalnih radova, dva saopćenja povodom prigodnih godišnjica,  11 ocjena i prikaza novih izdanja knjiga i In Memoriam povodom preseljenja na Ahiret saradnika Anala dr. Kemala Bašića.

Ovogodišnji broj otvoren je radovima  dr. Dževada Šošića Nauka o argumentaciji Kur’ana  i dr. Amire Trnka-Uzunović Permutativ (al-badal) i apozicija (‘atf al-bayan) u arapskom jeziku – sličnosti i razlike. Rad dr. Dževada Šošića daje presjek  historijskog razvoja nauke o argumentaciji kiraeta i djelima i specijalištičkim studijama iz ove oblasti, dok rad dr. Amire Trnka predstavlja doprinos analizi rečenice u arapskom jeziku.

Slijedeći rad u ovogodišnjoj svesci naslovljen Novi kroj stare tkanine: Ta’lim-i farisi i gramatički opis perzijskog jezika u Osmanskom Carstvu iz perā dvojice mladih profesora dr. Munira Drkića i dr. Ahmeda Zildžića, govori o udžbeniku perzijskog jezika iz XIX stoljeća prema kojem se ovaj jezik izučavao i koji odslikava metodološki zaokret od tradicionalnih djela do novih udžbenika nastalih pod utjecajem gramatičkog opisa evropskih jezika. Na ovaj rad nadovezuje se još jedan naslov iz oblasti lingvistike O imenima i nazivlju iz orijentalno-islamske kulture u bosanskome jeziku iz pera dr. Ismaila Palića. Autor se u ovom radu  kritički osvrće na postojeću praksu i parcijalna rješenja u različitim normativnim i drugim jezičkim priručnicima, nudeći vlastita promišljanja i rješenja na nekim slučajevima u kojima u pisanom diskursu bosanskog jezika, posebno religijskom, postoji najviše šarolikosti i nedoumica. Rad Djela Mustafe Ejubovića – Šajha Juje iz disputacije, autora Dževada Gološa,  tretira jednog od najznačajnijih mislilaca Bošnjaka koji je pisao na orijentalnim jezicima. U radu je kataloški predstavljeno  deset djela Šejha Juje iz disputacije uz kraći osvrt na historijat ove naučne discipline. Većina ovih djela danas se čuvaju u Gazi Husev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Nastanak Sarajeva tema je rada koji potpisuju dr. Aladin Husić, dr. Behija Zlatar i dr. Enes Pelidija, afirmisani istraživači osmanskog perioda bosanskohercegovačke historije. Na osnovu prvorazrednih izvora autori govore o nastanku Sarajeva kao potpuno novom naselju na pažljivo odabranom lokalitetu od strane njegovog utemeljitelja Isa-bega Ishakovića. Slijede još tri rada iz historije Bosne. Jedan od njih govori o kadilucima i kadijama Zvorničkog sandžaka u XVII stoljeću i posljednji je rad rahmelti dr. Kemala Bašića koji je kandidirao za Anale neposredno pred preseljenje na Ahiret. Historijski arhiv Sarajevo obiluje izvornom arhivskom građom o Kotarskom šerijatskom sudu Sarajevo. Na osnovu ove građe direktor Arhiva mr. Fuad Ohranović donosi niz zanimljivih podataka o ovom arhivskom fondu od 1878. godine do kraja XIX stoljeća. Sultan Sulejmanova džamija u Jajcu od osnivanja (1528) do Drugog svjetskog rata naslov je rada dr. Elvira Duranovića u kojem odgovara na pitanja kako je i zašto crkva sv. Marije u Jajcu pretvorena u džamiju, historiji ove džamije i  službenicima (imamima, hatibima, mujezinima) do Drugog svjetskog rata. O Hamzevijama u Bosni i beogradskom muftiji Muniriju Belgradiju napisano je dosta radova kao zasebnim temama. Međutim, njegov odnos prema ovome vjerskom pokretu, o kojem govori u svoja dva od sedamnaest poznatih djela, baca novo svjetlo na ovu temu u radu koji potpisuje mr. Nihad Dostović.

Blok radova ovogodišnje sveske Anala završava se radovima uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke. Mr. hfz. Hamza Lavić prezentira dvije beogradske vakufname iz 16. odnosno 18. stoljeća, mr. Hamza Kurtanović prijevod idžazetname Muhamed-efendije Zahirovića, koja se čuva u rukopisnom fondu ove biblioteke, dok mr. Meho Manjgo u svom radu govori o privatnoj biblioteci sarajevskog muftije Muhameda Šakir-efendije Muidovića, čiji rukopisi se, također, danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Saradnica Biblioteke mr. Ada Pilav pisala je o kolekciji geografskih karata u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Ova kolekcija prvi se put predstavlja javnosti u formi kataloške obrade 912 geografskih karata raznovrsne jezičke, vremenske i tematske sadržine. Prije bloka od 11 prikaza i ocjena novih izdanja Anali donose dva obraćanja povodom godišnjica i to prošireno uvodno izlaganje dr Hilme Neimarlije na tribini „Božji je istok, Božji je Zapad“ organiziranoj u čast dvjestote godišnjice Goetheova „Zapadno-istočnog divana“ i stote godišnjice „Muslimanske eshatologije u Božanstvenoj komediji“ Asina Palaciosa i tekst akademika Enesa Karića Sedam slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci prema kojem je snimljen kratki film povodom 480-te godišnjice osnivanja i rada Biblioteke.

Raznovrsnošću tema i utemeljenošću radova na izvornoj građi i ovogodišnji broj Anala uspješno nastavlja put kojim ovaj časopis uspješno ide već pola stoljeća.

Navedeni radovi kao i prethodni brojevi Anala dostupni su na web stranici www.anali-ghb.com

O. Lavić