Novo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci : Pričanje o zasjenovitim svjetovima (O književnom opusu Enesa Karića)

Novo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci : Pričanje o zasjenovitim svjetovima (O književnom opusu Enesa Karića)

Profesor Enes Karić je rođen 16. maja 1958. godine. Gazi Husrev-begovu medresu završava 1978. godine nakon čega upisuje Fakultet političkih nauka i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Bio je glavni i odgovorni urednik većeg broja listova i časopisa, a objavio je i veliki broj rasprava, prijevoda, eseja, polemika i prikaza knjiga. Njegova je studija pod nazivom „Historijsko-civlizacijski značaj mističnog tumačenja Kur’ana“ odabrana u programima UNESCO-a i objavljena u posebnim izdanjima posvećenim različitim aspektima islamske kulture. Profesor Karić je obavio i veliki broj intervjua sa značajnim i cijenjenim islamskim učenjacima iz cijelog svijeta. Jedan od njegovih najznačajnijih poduhvata je bio prevod Kur’ana na bosanski jezik kojeg je objavio 1995. godine u dva sveska. Napisao je i veći broj knjiga s područja islamske teologije, filozofije, književnosti, a također je preveo i veliki broj knjiga sa engleskog i arapskog jezika.

Ova je knjiga koncipirana kao jedna vrsta radova koji su posvećeni književnosti prof. dr. Enesa Karića i ona obuhvata tekstove i kritičke osvrte koji su tokom godina objavljivani u domaćim ali i stranim zbornicima, naučnim publikacijama i raznim medijima. U ovom je djelu moguće pronaći radove akademika starije generacije o romanima Enesa Karića koji su ih svrstali u kurs bosanskohercegovačke, odnosno bošnjačke književnosti novijeg doba. Međutim, ovdje je prikazan i veliki broj tekstova i kritika mladih autora koji na književnost Enesa Karića gledaju iz potpuno drugačije perspektive, a posebno su značajna čitanja stranih autora jer su ona najbolji pokazatelj koliko je književnost profesora Karića izbrisala sve granice. Priređivačica ovog djela, Amila Kahrović Posavljak kaže kako u knjizi ima tekstova ljudi kojima je čitanje profesija, pa djelu i prilaze poput profesionalaca, bez emocija i okoštalo. S druge strane, kaže kako su posebno dojmljiva pisma čitatelja koji nemaju akademske niti diskurzivne pretenzije, već posreduju jedinstveno iskustvo susreta čovjeka i teksta.

Knjiga je sačinjena od pet dijelova koji slijede hronologiju Bosne. Prvi dio je posvećen prikazima romana „Pjesme divljih ptica“ s obzirom na to da taj roman govori o vremenu osmanske vlasti u Bosni. Roman „Boje višnje“ govori o periodu socijalističke vlasti i zbog toga su prikazi ovog romana u drugom dijelu, a treći dio su prikazi romana „Jevrejsko groblje“ i „Slučajno čovjek“ koji govore o ratnom i poslijeratnom dobu Bosne. U četvrti dio knjige smješteni su prikazi hikaja sabrani u knjizi „Priče od sjene“, baš kao i putopisi sa Hadža koji se nalaze u knjizi „Crni tulipan“. Peti dio knjige predstavlja poseban dodatak jer su u njemu predstavljeni prikazi Karićevog prijevoda Kur’ana i to iz pera dva izuzetno značajna bosanskohercegovačka intelektualca, rahmetli profesora Fikreta Karčića i Alije Isakovića.

Kako Amila Kahrović Posavljak kaže, malo je pisaca u historiji Bosne i Hercegovine koji su poput profesora Karića za relativno kratko vrijeme bavljenja književnošću uspjeli zaokružiti ozbiljan opus. Profesor Karić nam otvara svjetove Bosne i Hercegovine iz perspektive kakvu do sada nismo imali priliku promišljati, jer njegovi romani raskrivaju neobične i često u kulturi prešućene aspekte bosanskog muslimanskog, odnosno bošnjačkog bića. Profesor Karić pravi autentičnu književnost snažnih i nepretencioznih glasova, slojevitu, snažnu i onu koja dolazi iz nutrine piščeva bića i svjetova koji se opisuju.

U ovom djelu se mogu pronaći tekstovi izuzetno cijenjenih profesora, akademika, književnika i drugih ljubitelja lijepe književnosti kao što su Ahmed Burić, Ivan Lovrenović, Hadžem Hajdarević, Miljenko Jergović, Aziz Kadribegović, Norbert Reck, Hans-Frieder Rabus, Huseyin Onal, Rašid Durić, Tijana Šarac, Azmir i Behrim Jusufi, Mirza Sarajkić, Enes Duraković, Miljenko Jergović, Iva Beljan, Fahira Fejzić Čengić, Mirsad Maglajac, Astrid Rana, Martin Sander, Mile Stojić, Enver Kazaz, Vedad Spahić, Husein Dervišević, Kemal Bašić, Kristiane Klemm, Aida Krzić, Bojan Korenić, Alija Isaković i Fikret Karčić.

Publikaciju je priredila Amila Kahrović Posavljak, izdavač je Dobra knjiga iz Sarajeva, dizajn i dtp je radio Affan Šikalo, a objavljena je 2022. godine na 293 stranice.