Osim što su čuvari znanja, tradicije i kulturne bašine, biblioteke predstavljaju i mjesta gdje svoje vrijeme provode svi oni koji vole mir, tišinu i prijateljsku atmosferu. Svijet biblioteka sačinjen je od bezbroj priča, mudrosti i značenja koja na policama željno čekaju na pažnju čitaoca. Međutim, samo dobra knjiga nije dovoljna za potpuno zadovoljstvo i užitak čitaoca nego je i cjelokupna atmosfera u kojoj se čita od velike važnosti. Zbog toga često poželimo uzeti neku dobru knjigu, otići u prirodu daleko od gradske vreve i čitati uz cvrkut ptica i miris cvijeća. Druga nam je opcija otići u biblioteku u kojoj vlada mir i prijatna atmosfera.
Da bi ta atmosfera bila što adekvatnija i ugodnija, prostornom uređenju biblioteka uvijek se posvećivala posebna pažnja. Izazov je to za arhitekte i graditelje bibliotečkih objekata, kao i za voditelje, bibliotekare i sve uposlenike biblioteka. Kako ispuniti sve standarde, te postići funkcionalnost i iskoristivost prostora na način da on bude privlačan i ugodan za boravak i možda pomalo drugačiji od svih onih koje imamo u okruženju? Kako uskladiti elemente umjetnosti, tradicije, kulture i estetike sa specifičnim zahtjevima, potrebama i standardima, i time obezbijediti adekvatan, ali istovremeno ugodan ambijent za ljubitelje pisane riječi?
U toku historije, kao i danas, građene su i projektovane biblioteke uz nastojanje da njihov eksterijer, a posebno enetrijer bude primjeren i dostojan onoga što se u njemu baštini i čuva. Zbog toga su neke biblioteke u svijetu istovremeno i muzeji umjetnosti ili arhitekture. Na fotografijama, koje ćete vidjeti ovdje, su samo neke od njih. Jedne su stare stotinama godina, a druge su nove, modernog tipa, ali sve su posebne na svoj način.
Šahsena Đulović / ghb.ba