Privatna biblioteka Zajke Merdžanića u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke

Gospodin Fuad Merdžanić, sin rahmetli nastavnika Zajke Merdžanića, poznatog biologa i ljubitelja knjiga, donirao je Gazi Husrev-begovoj biblioteci privatnu kolekciju svoga oca sačinjenu od 1100 naslova knjiga iz područja biologije, hemije, geografije, psihologije i književnosti.

Zajko Merdžanić rođen je u neposrednoj blizini Bileće, u seoskoj sredini koja je tokom Drugog svjetskog rata bila pogođena strahotama rata. Nakon što su se njegovi roditelji preselili u močvarnu dolinu Panonije između Belišća i Osijeka, mladi Zajko je odrastao u okruženju prirode koje je oblikovalo njegovu ljubav prema biljkama i prirodi.

Nakon što je stekao obrazovanje i iskustvo u biologiji, Zajko Merdžanić postao je poznat po svojoj dubokoj posvećenosti prirodi i istraživanju biljnog svijeta. Početkom 1993. godine, usred ratnog haosa, Zajko je zatražio dozvolu od načelnika Civilne zaštite da izmjeri nivo radioaktivnog zračenja u jednom od novosarajevskih područja. Njegova strast za znanstvenim istraživanjem bila je očigledna čak i u teškim vremenima, kada je insistirao na očuvanju života u svim njegovim oblicima, uključujući biljni svijet.

Tokom rata, Merdžanić je posvetio puno pažnje istraživanju utjecaja ratnih dešavanja na prirodu. Koristio je svoje instrumente za mjerenje zračenja i bilježio promjene u biljnim zajednicama. Njegovo istraživanje uključivalo je brojenje drveća, praćenje promjena u florističkim zajednicama, i bilježenje utjecaja rata na biljni svijet. Njegova istraživanja su pokazala dramatične promjene u biodiverzitetu tokom rata, ali i povratak života kada su ratni uvjeti popustili.

U postratnom periodu, Zajko je bio angažovan u očuvanju prirodnih resursa i promovisanju ekoloških vrijednosti. Njegova borba da se očuva prirodni pojas na Mojmilu, poznat kao Park šuma Mojmilo, odražavala je njegovu dugogodišnju strast za očuvanjem prirode. Ovaj park je kasnije postao zaštićeni prirodni pojas, sa brojnim sadnicama i pješačkim stazama, kao i dječijim igralištima i amfiteatrom za edukaciju.

Zajko Merdžanić je preselio 2013. godine, samo dan prije svog 74. rođendana. Njegov rad, uključujući i inicijativu za zaštitu šume i osnivanje Fondacije za prezentaciju i očuvanje autohtone šumske flore, ostavio je dubok utjecaj na lokalnu zajednicu.

Njegov život i rad, kao i priče o njegovom zalaganju za prirodu, i dalje inspirišu i podsjećaju na važnost očuvanja prirodnih resursa i harmonije sa okolinom, a po njegovom životu i radu je snimljen i film 2001. godine pod nazivom „Mliječni put“. Merdžanić je ostao upamćen kao čovjek koji je živio u skladu s prirodom, posvetivši svoj život njenom proučavanju i očuvanju i zbog toga smo sretni i ponosni što se njegova privatna kolekcija danas nalazi u našim fondovima.