Evropski fond

Fond štampanih knjiga na evropskim jezicima

Fond štampanih knjiga na evropskim jezicima trenutno sadrži preko 42.000 štampanih monografskih publikacija napisanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima.

Ovaj fond je novijeg datuma u odnosu na rukopisnu i arhivsku građu koja se čuva u Biblioteci. Formiran je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada se, nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, lokalno muslimansko stanovništvo u većoj mjeri obrazuje i piše na maternjem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Tokom vremena ovaj fond se intenzivno popunjavao i razvijao, tako da je brojem bibliotečkih jedinica ubrzo premašio druge fondove Biblioteke.

Osnovni dio ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora i knjige napisane o Bošnjacima i o Bosni i Hercegovini. Što se tiče tematike, fond sadrži djela iz opće i nacionalne historije, orijentalistike, islamistike, filozofije, umjetnosti i drugih sličnih oblasti. Značajno je spomenuti i bogatu kolekciju lijepe književnosti, kao i vrijednu referentnu zbirku u kojoj se nalaze raznovrsni rječnici, enciklopedije, bibliografije, leksikoni, statistički priručnici i sl. Diplomski i magistarski radovi, kao i doktorske disertacije, također čine značajan dio ovog fonda. Pored navedenih oblasti, u zbirci se nalazi i određeni broj stručnih knjiga iz matematike, hemije, medicine, astronomije, biologije i sl., jer su one bile sastavni dio poklonjenih kolekcija. U širem smislu, u ovom fondu su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela vezana za Bosnu i Hercegovinu.

Od prve latinicom štampane muslimanske knjige u Bosni i Hercegovini, Risalei ahlak – pouka o lijepom i ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i štampao 1883. godine u Sarajevu, pa sve do danas, Biblioteka posjeduje skoro sve objavljene knjige čiji su autori Bošnjaci. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još s kraja 16. stoljeća, kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado literatura. Kolekcija alhamijado literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. U alhamijado zbirci nalaze se uglavnom djela vjerskog i didaktičkog sadržaja, dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti. Osim alhamijado literature, od posebnog značaja u ovom fondu su i prve knjige štampane latinicom u Bosni i Hercegovini, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992–1995. i dr.

U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i posebno knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela s kraja 19. i početkom 20. stoljeća možemo izdvojiti knjige Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Koste Hörmanna, Edhema Mulabdića, Antuna Hangija, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela Osmana Nurija Hadžića, Ivana Miliševića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Hamdije Kreševljakovića, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i mnogih drugih.

Biblioteka posjeduje većinu djela štampanih u ratnom periodu 1992–1995, a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini redovno nabavlja.

Značajan doprinos u obogaćivanju ovog fonda dali su pojedini bošnjački intelektualci, ili njihovi potomci, poklanjajući svoje privatne biblioteke Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Tri najznačajnije privatne biblioteke koje se nalaze u sastavu Gazi Husrev-begove biblioteke i čija je zajednička crta što su najkompletnije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini su:

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića

Osman Asaf Sokolović (1882–1972), društveni i kulturni radnik iz Sarajeva, decenijama je marljivo sakupljao svoju biblioteku. Objavio je preko 50 radova, među kojima ima dosta prijevoda s turskog i francuskog jezika. Dio biblioteke Osmana Asafa Sokolovića koji sadrži knjige na evropskim jezicima broji preko 7.000 bibliotečkih jedinica. Ova kolekcija je prava riznica u pogledu vrijednosti štampane građe. Alhamijado književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Tu su i vrijedna štampana djela na evropskim jezicima, čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak u njoj preovladava tematika od posebnog značaja za Biblioteku: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće.

Biblioteka Muhameda Hadžijahića

Biblioteka Muhameda Hadžijahića (1918–1986), naučnog savjetnika pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH, sadrži oko 4.000 knjiga napisanih na evropskim jezicima. To je vrijedna zbirka koja je uglavnom vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH i regiona. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji, pravila, propisi, pravilnici. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 1880, 1885 i 1910. godine, zatim stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, različite enciklopedije i drugu referentnu građu. Pored djela samog autora M. Hadžijahića, u ovoj zbirci se nalaze vrijedna historijska djela Ć. Truhelke, V. Skarića, V. Ćorovića, K. Jirečeka, H. Kreševljakovića, M. Vege i drugih. U etnološkoj zbirci zastupljena su stara izdanja narodnog stvaralaštva. Veliki broj knjiga iz ove biblioteke napisan je na stranim jezicima i štampan izvan BiH.

Biblioteka Sinanudina Sokolovića

Sinanudin Sokolović (1911–1973), profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, ostavio je iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci poklonili Gazi Husrev-begovoj biblioteci 2002. godine. Dio ove biblioteke predstavlja zbirka knjiga na evropskim jezicima koja sadrži oko 1.500 naslova. Ova biblioteka je posebno bogata islamskom literaturom i knjigama o islamu i muslimanima uopće. U spomenutoj zbirci zastupljene su stare i vrijedne islamske knjige, među kojima je značajno istaknuti prijevod Kur’ana iz 1895. godine i izdanje zakonika Medželle i ahkjami šerije iz 1906. godine.

Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. Knjige evropskog fonda se nabavljaju putem kupovine, razmjene i poklona. Kao i ranijih godina, najveći dio knjiga se dobiva na poklon.

Sve knjige ovog fonda se inventarišu u knjigu inventara i smještaju u police prema formatnim signaturama, tako da publikacije s istim naslovom imaju istu signaturu i oznake za eventualne dublete. Kataloška obrada se vrši prema međunarodnim standardima za bibliografski opis (ISBDM), a knjige se mogu pretraživati u Biblioteci po različitim pojmovima (autor, naslov, ključna riječ, predmetna odrednica, godina izdanja i sl.). Veoma značajne i vrijedne knjige dostupne su u elektronskoj formi.