Nagrade i priznanja
Na Generalnoj skupštini UNESCO-a održanoj 30. oktobra 2017. godine u Parizu, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu upisana je u Registar „Pamćenje svijeta” posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini.
Program „Pamćenje svijeta” (Memory of the World) UNESCO je uspostavio 1992. godine s ciljem očuvanja i omogućavanja pristupa kulturnom naslijeđu u raznim dijelovima svijeta, naročito onom kojem prijeti uništenje i nestanak uslijed ratova i socijalnih nemira. Zajedno sa Međunarodnom federacijom bibliotekarskih udruženja (IFLA) i Međunarodnim savjetom za arhiv (ICA), UNESCO je kroz program „Pamćenje svijeta” pokrenuo projekat očuvanja ovoga naslijeđa, a koji je otpočeo pravljenjem spiskova teško oštećenih i ugroženih bibliotečkih zbirki i arhivskih fondova. U to vrijeme, u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, pored stotina hiljada ubijenih i protjeranih nedužnih ljudi i mnogo više porušenih domova, uništavane su i hiljade rukopisa, knjiga i rijetkih historijskih dokumenata. Istovremeno, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se, osim borbe za fizičko očuvanje rukopisne zbirke i drugih njenih fondova, užurbano radilo na mikrofilmiranju, a poslije rata i na digitaliziranju i katalogiziranju ove i drugih zbirki. Nakon što su navedeni projekti završeni i rukopisna zbirka, zajedno sa ostalom bibliotečkom i nebibliotečkom građom smještena u odgovarajući prostor, Gazi Husrev-begova biblioteka aplicirala je za uvrštavanje svoje rukopisne zbirke u UNESCO Registar „Pamćenje svijeta”.
Gazi Husrev-begova biblioteka dobila je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 2000. godine za doprinos u očuvanju pisane kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Ovo značajno priznanje dodijeljeno je Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao jednoj od najznačajnijih institucija u kojoj se sakuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje posebno značajna zbirka islamskih rukopisa, zbirka stare bosanske periodike i zbirka starih štampanih knjiga na bosanskom i orijentalnim jezicima.
Kao posebno značajan razlog dodjeljivanja ove nagrade bila je činjenica da je Biblioteka u cijelosti sačuvala sve svoje fondove tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine.
Fondacija za islamsko naslijeđe al-Furqan iz Londona dodijelila je 2002. godine Nagradu Al-Furqan za istaknuti doprinos u oblasti islamskih rukopisa dr. Mustafi Jahiću, direktoru Biblioteke, Kasimu Dobrači (posthumno), Zejnilu Fajiću, Fehimu Nametku i hafizu Hasi Popari, kao priznanje za njihov trud na očuvanju islamskih rukopisa i rad na njihovom katalogiziranju.
Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine dodijelilo je 2012. godine Gazi Husrev-begovoj biblioteci Povelju za doprinos u očuvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine dodijelilo je 2004. godine Povelju za doprinos za doprinos u očuvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijeđa Mustafi Jahiću, tadašnjem direktoru Gazi Husrev-begove biblioteke.
