Fond arhivske građe
Fond arhivske građe sastoji se od dvije zbirke:
1. Zbirka dokumenata na osmanskom jeziku
2. Zbirka dokumenata na bosanskom jeziku
1. U zbirci dokumenata na osmanskom jeziku nalaze se dokumenti izdati od strane raznih lokalnih, pokrajinskih i centralnih organa vlasti osmanske uprave. U ovoj zbirci trenutno se nalazi kolekcija od 88 sidžila (protokola) Sarajevskog šerijatskog suda, koji obuhvataju period od 1552. do 1565. i od 1725. do 1852. godine. Ovi sidžili posebno su značajni za proučavanje političke, kulturne i privredne historije Sarajeva, a često i Bosne i Hercegovine u cjelini. U sidžilima se nalaze brojni podaci o stanovnicima Sarajeva, njihovim zanimanjima i materijalnom stanju. Podaci o knjigama koje su posjedovale neke sarajevske porodice pružaju mogućnosti za istraživanja kulturne historije grada i njegovih stanovnika.
U ovome fondu nalazi se i posebno vrijedna kolekcija od oko 1.500 vakufnama, od kojih su 421 originali, a ostalo su prijepisi. Vakufname predstavljaju prvorazredne izvore za istraživanje nastanka i razvoja pojedinih mjesta, kao i izgradnju vjerskih, prosvjetnih, privrednih i drugih objekata u Bosni i Hercegovini. Prijepisi vakufnama sabrani su u tri knjige sidžila vakufnama u kojima se, pored vakufnama, nalaze i drugi dokumenti vezani za vakuf, kao što su: vasijetname, ilami, ilani, hudžeti i dr.
Dio arhivskog fonda čine idžazetname (diplome), na temelju kojih se može izučavati historija školstva i obrazovanja Bošnjaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i u drugim obrazovnim centrima u Osmanskom Carstvu. Pored idžazetnama u ovom fondu, veći broj idžazetnama nalazi se u rukopisnoj zbirci. Pojedine idžazetname imaju izuzetnu likovnu i umjetničku vrijednost.
Veći dio fonda čini zbirka raznih dokumenata u kojoj je registrirano 4.967 arhivskih jedinica sa preko 7.000 raznovrsnih osmanskih dokumenata, kao što su: fermani, berati, hudžeti, fetve, senedi, bujuruldije, arzuhali, murasele, vasijetname, razna pisma i dr. U fondu se nalazi i veliki broj deftera Gazi Husrev-begovog vakufa. Svi ovi dokumenti predstavljaju značajan izvor za istraživanje historije Bosne i Hercegovine.
U arhivskom fondu se čuvaju i prijevodi arhivske građe koje je za potrebe Biblioteke s osmanskog na bosanski jezik prevodio Abdulah Polimac.
2. U zbirci dokumenata na bosanskom jeziku najveći broj čine dokumenti koji se odnose na period od austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine do kraja Drugog svjetskog rata. Manji dio pojedinačnih dokumenata odnosi se na noviji period.
U ovoj zbirci registrirana je 1.051 arhivska jedinica sa mnogo većim brojem uključenih pojedinačnih dokumenata. Zbirka sadrži razne službene dokumente pojedinih institucija i društava, kao što je kancelarija El-Hidaje, zatim dokumente, prijevode, objavljene i neobjavljene radove, tematski organizirane bilješke i radni materijal iz arhivskih zbirki Osmana Asafa Sokolovića, dr. Muhameda Hadžijahića, zbirku arhivalija Fejzulaha Hadžibajrića, kao i materijale nekih drugih istaknutih ličnosti. Vrijedan doprinos sakupljanju dokumenata na bosanskom, ali i na osmanskom jeziku, dao je i Muhamed Enveri Kadić.
U okviru ove zbirke obrađene su i inventarne knjige koje su se vodile od vremena Saliha Sidkija Hadžihusejnovića Muvekkita, kao i bibliotečki i arhivski dokumenti o dosadašnjem poslovanju Biblioteke koji predstavljaju historijski presjek procesa rada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci od inventarnih knjiga pisanih rukom do savremene digitalizacije.