Muzej knjige

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu ima višeslojnu ulogu i značaj u bosanskohercegovačkom društvu; kao biblioteka, arhiv, muzej i istraživački centar. Muzejska zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke, sastavljena od 1.200 artefakata, svjedoči o bogatstvu i raznovrsnosti islamske kulture i tradicije nastale na prostorima Bosne i Hercegovine u proteklih skoro pola milenija. Dio ove zbirke uključen je u postavku nazvanu „Muzej knjige“, s namjerom da se korisnicima i posjetiocima predstavi odnos prema knjizi, njen historijski put nastanka, umnožavanja, korištenja i čuvanja na prostoru Bosne i Hercegovine.

Cijena ulaznice: 3KM
Popust za učenike i studente

Radno vrijeme muzeja
Ponedjeljak – Petak od 08:00 do 18:00,
Subota od 09:00 do 16:00.

Preporučujemo da se grupne posjete Muzeju unaprijed najave kako bi Biblioteka obezbijedila vodiča koji će razgledanje muzejske zbirke dopuniti objašnjenjima i informacijama o izloženim eksponatima.

Masovnije prisustvo rukopisne knjige u Bosni, posebno one s islamskom tematikom, moguće je pratiti od prvih desetljeća XVI stoljeća, odnosno rukopisne literature koju su sa sobom u Bosnu donijeli pripadnici osmanskog vojnog staleža. Od tada su domaći prepisivači počeli umnožavati rukopise pojedinačno i institucionalno, putem skriptorija, zatim pisati komentare na navedena djela, te sastavljati originalna naučna i umjetnička djela.

Biografije dijela ove bosanskohercegovačke elite, u društvu označene kao ulema (učenjaci), prezentirane su u posebnom odjeljku ovoga muzeja, kao i škole i biblioteke u kojima se knjiga umnožavala, čuvala i koristila.

Raznovrstan instrumentarij za mjerenje vremena, koncizno predstavljen razvojni put Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i spašavanje knjižnog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke, posebno tokom posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, sadržajem upotpunjuju jedinstveni koncept ove postavke: posjetiocima predstaviti razvojni put prisustva i proizvodnje knjige u Bosni i Hercegovini, od najstarijeg rukopisnog primjerka, prepisanog 1106. godine, do kodeksa Mehmeda Handžića nastalih u prvoj polovini prošlog stoljeća.