Mladi praktikanti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci: Iskustva i poznanstva koja nemaju cijenu
Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu, koja prikuplja i čuva polumilenijsko pamćenje i tragove kulturne historije Bosne i Hercegovine, nastoji okupiti mlade ljude i ponuditi im, kako priliku za učenje i sticanje znanja, tako i priliku da i sami steknu iskustva rada u Biblioteci.
Naime, Biblioteka, onoliko koliko može i kad ima za to uslove, nastoji dati priliku mladim ljudima, najčešće studentima, da stiču svoja prva radna iskustva i obavljaju volontersku ili plaćenu praksu u Biblioteci.
– Želimo okupiti što više mladih posjetitelja i članova Biblioteke. Kroz sve aktivnosti koje organiziramo nastojimo voditi računa o tome da one budu interesantne i starijim i mlađim generacijama. Također, i u našem praktičnom radu nastojimo uključiti mlade – izjavila je za Preporod.info Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Objasnila je da se ova praksa provodi duži niz godina, te da Biblioteka svake godine angažuje određeni broj studenata i mladih da učestvuju u radu fondova, te svih poslova u kojima mogu dati svoj doprinos.
Njihov angažman se provodi po određenom planu, a s ciljem da koriste kako mladima, tako i Biblioteci.
– Nakon što prođu praksu, studenti budu spremniji za tržište rada, steknu iskustva rada s kolektivom. Naravno, zbog lijepe komunikacije i saradnje, oni se nerijetko i nakon obavljene prakse vraćaju u Biblioteku, obilaze nas, što nam je posebno drago – kazala je Đulović.
U Biblioteci je u posljednjih nekoliko godina svoju praksu, volonterski ili pripravnički staž obavilo oko 50 mladih ljudi. Većini njih to je bilo prvo radno iskustvo ili praksa. Nekolicina njih je zasnovala i radni odnos u Biblioteci nakon obavljene prakse jer se ukazala potreba za tim.
– Mladi najčešće svoju praksu obavljaju u Arhivu Islamske zajednice, jer tu imamo najviše posla, ali ih dosta bude angažovano i u Odjelu za konzervaciju i restauraciju na čišćenju knjiga. Također, zastupljeni su i u informatičkom odjelu i bibliotečkim fondovima. Naravno, rasporedimo ih ondje gdje se ukaže potreba, ali i ondje gdje će oni steći korisno iskustvo shodno njihovom obrazovanju – naglasila je Đulović.
U protekloj godini praksu je obavljalo 11 mladih ljudi koji su bili angažirani u više odjeljenja Biblioteke, a neki od njih su podijelili svoje iskustvo i utiske o angažmanu i radu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
– Radim u Odjeljenju specijalnih zbirki, gdje sam imala priliku obavljati različite vrste zadataka. Rad u Biblioteci kao u kulturno-naučnoj insituciji mi je omogućio da steknem radno iskustvo na višem nivou.
Zato, često kažem da je to i “moj prvi posao”, koji me najviše obogatio, kako u ličnom, tako i u profesionalnom razvoju.
Posebnost ove institucije za mene, od samog početka, bio je radni kolektiv. Svaka osoba je stručna u svom poslu, svi rade ono što je potrebno, a uz to su nasmijani i srdačni i to je ono što krasi takav kolektiv. Prije mog rada u Biblioteci, bila sam redovni član čitaonice i pratila izložbe i ostale događaje i uvijek me zanimalo, kao zaljubljenika u biblioteke i knjige, kako izgleda rad i održavanje tako važne institucije. Hvala Bogu, dobila sam tu priliku da, ne samo vidim, nego da određeno vrijeme i budem dio takvog kolektiva koji, zaista, radi izuzetan posao – izjavila je Medina Hadžić.
Kako je ispričao Alen Borić, s Gazi Husrev-begovom bibliotekom se upoznao 2016. godine, kao student prve godine Filozofskog fakulteta, a njen ambijent, uredne i čiste prostorije za korisnike, te poticajno okruženje, bili su razlogom da on i nakon studija bude aktivan član.
– Ja sam obavljao poslove u Odjeljenju Arhiva Islamske zajednice. Moj zadatak bio je obrađivati dokumente, te osnovne informacije iz dokumenata unositi u elektronsku bazu. S obzirom da sam historičar, ovo je za mene odlično iskustvo na polju arhivistike, gdje sam se upoznao s načinom sortiranja, klasificiranja i zaštite građe, te sam spoznao proces kojim građa prolazi put od arhiva – magacina do korisnika – istraživača. To je posao koji zahtijeva odgovornost, preciznost, tačnost.
Iako sam u pojedinim trenucima tokom radnog vremena osjećao umor, u isto vrijeme osjećao sam se ispunjeno zbog svog doprinosa radu i razvoju Gazi Husrev-begove biblioteke, te zbog spoznaje da je moj doprinos olakšao posao arhivisti, koji je dobio obrađenu građu, a istraživači, studenti i drugi koji se zanimaju za građu koju posjeduje Biblioteka, sada imaju lakši put u svom naučno-istraživačkom radu – istaknuo je on.
Amina Aksalić je bila angažovana na poslovima čišćenja starih rukopisa na Odjelu konzervacije i restauracije knjiga.
– To mi je bila izuzetna čast i zadovoljstvo s obzirom na to da se radi o unikatnim višestoljetnim rukopisima. Također, ovo iskustvo je imalo veliki značaj za moju edukaciju i usavršavanje mnogih vještina. Posebno se moram osvrnuti na predivan kolektiv i zdravo okruženje zbog kojeg imam još veću želju za radom. I, iz dana u dan, s radošću idem na posao – poručila je ona.
Prvo radno iskustvu u Biblioteci stekla je i Hajrija Đozić-Crnovršanin.
– Ovo je bilo moje prvo sticanje radnog iskustva i jako mi je drago da je to baš u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i njenom kolektivu. Bila sam angažovana na Odjelu konzervacije i restauracije na čišćenju rukopisa. Sama pomisao da ne može svako imati kontakt s tako vrijednim i starim rukopisima mi je izazivala izuzetnu sreću i čast. Pored tog iskustva bogatija sam i za poznanstva koja nemaju cijenu – kazala je ona.
Poseban član ove mlade grupe bio je Halil Gerin, “dječak leptir”, koji je svoj doprinos dao u informatičkom odjelu, a sastojao se od obrađivanja skeniranih sadržaja i njihovog sortiranja.
– Sadržaji koje obradim se detaljno pregledaju i pripremaju za digitalnu biblioteku. Prije rada u Biblioteci, imao sam određenu radnu praksu, ali angažman u Biblioteci je za mene bila prilika za sticanje novih iskustava, radnih navika i moje lično usavršavanje. Kao i u svakom poslu, početak je težak ali uz moj trud i svakodnevno zalaganje, i naravno uz pomoć iskusnih kolega i mojih mentora, lahko sam savlado sve poslovne prepreke. Kao što sam i rekao, ovo nije bilo moje prvo radno iskustvo, ali jeste s radom u timu.
Rad u iskusnom timu ljudi mi je bio od posebnog značaja te sam shvatio da je pravi uspjeh moguć samo kroz zajednički i timski rad. Osim toga, rad u kulturno-naučnoj instituciji poput ove za mene je velika privilegija i ponosim se što sam bio njen dio.
Iskreno se zahvaljujem cjelokupnom timu Gazi Husrev-begove biblioteke na pruženoj prilici i podršci u mom daljem napredovanju – bila je njegova poruka.
Izjave ovih mladih svjedoče o uspješnosti misije Gazi Husrev-begove biblioteke, a da je ona kao takva prepoznata i van okvira naše domovine, svjedoči i činjenica da se kao interesanti za praksu javljaju i mladi iz raznih krajeva svijeta.
– Imali smo mladih i studenata iz drugih zemalja, koji su nam se javljali da dolaze u Bosnu i Hercegovinu i da bi željeli da obave praksu kod nas. Imali smo praktikante iz Omana, Kuvajta, Italije, Turske, koji mjesec, dva ili tri kod nas obavljaju određene poslove, a mi im na kraju izdajemo uvjerenje o obavljenoj praksi. Tako će nam se uskoro pridružiti i jedna studentica iz Britanije. Zanimljiva su nam ova iskustva – kazala je Đulović.
Na kraju je poručila da je Gazi Husrev-begova biblioteka ponosna na činjenicu da mladi nose lijepa iskustva stečena kroz njihove angažmane u ovoj ustanovi.
– Lijepi utisci su obostrani jer i kolektiv Biblioteke od ove mladosti dobija novu pozitivnu energiju i osjeća veliko zadovoljstvo u radu s njima – zaključila je Šahsena Đulović.
Preuzeto sa portala: Preporod.info