U petak,
26.04.2019. godine, u auli Gazi Husrev-begove biblioteke svečano je otvorena Izložba rukopisnih džuzeva, koja je
postavljena u povodu nastupajućeg mjeseca Ramazana 1440. hidžretske godine.
Na početku
svečanog otvaranja, prisutnima se obratio mr. Osman Lavić u svojstvu domaćina i
organizatora izložbe, a nakon njega izložbu je svečano otvorio prof. dr. Dževad
Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH.
Izložbu je
pripremila grupa autora iz reda uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke uz
koordinatora prof. dr. Ismeta Bušatlića.
Ova izložba
obuhvata rukopisne eksponate džuzeva Kur’ana koji se čuvaju u Gazi
Husrev-begovoj biblioteci i koji svjedoče jednoj lijepoj i višestruko korisnoj tradiciji dugoj
koliko i trajanje islama u Bosni i Hercegovini a to je poštovanje prema Božijoj
Riječi koje se pokazivalo na razne načine.
Osim primjeraka rukopisa,
izloba sadrži i osam informativnih panela koji govore o toj tradiciji i
odredbama vakifa kad je u pitanju učenje džuzeva Kur’ana.
Prve rukopise Kur’ana u Bosnu i
Hercegovinu donijeli su imami Fatihovih džamija u srednovjekovnim tvrđavama
tokom prve polovine 15. stoljeća. Sa prihvatanjem islama rasla je i potreba Bošnjaka
i Bošnjakinja za novim primjercima do kojih se dolazilo prepisivanjem. Kod nas
najstariji sačuvani rukopisi Kur’ana potječu s kraja 15. stoljeća.
Poštovanje prema Božijoj Riječi
pokazivalo se na razne načine; ponajprije i najviše usklađivanjem cjelokupnoga
života sa onim što Kur’an propisuje; a potom pamćenjem, ispravnim tumačenjem i
pravilnim učenjem njegova sadržaja; skrušenim slušanjem njegova učenja;
kaligrafskim ispisivanjem kur’anskoga teksta; uzimanjem abdesta prije učenja i
prihvatanja onoga na čemu je Kur’an napisan; držanjem na adekvatnoj visini i na
posebnom mjestu.
Utemeljenje džamija izvan tvrđava,
oko kojih se razvijaju novi urbani centri, pratilo je vakufljenje određenog
broja rukopisnih Kur’ana i uvođenje prakse redovnog i svakodnevnog učenja
Kur’ana u njima. Želja vakifa i bogatstvo vakufa određivali su: ko će, kada i
koliko kur’anskoga teksta proučiti u
jednome danu. U tu svrhu Kur’an se prepisivao u dijelovima (džuz) i svaki od
njih zasebno ukoričavao. Kompleti od 30
džuzeva čuvani su u zasebnim kutijama, sanducima, škrinjama, dolafima.
Za vrijeme učenja Kur’an se držao na
rahlama i peštahtama izrađenim od drveta ukrašenog bojenim biljnim ornamentima
ili rezbarenjem, a najljepši primjerci utiskivanjem sedefa optočenog srebrenom žicom.
Na ovoj izložbi mogu se vidjeti i neki od tih predmeta.
Izložba je otvorena za posjetitelje
do 10.06.2019. godine.
