Preporuka za čitanje : Lejla Kodrić Zaimović – „Biblioteka i grad : studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“ i „Baštinske studije : od moderne do postdigitalne kulture“

Preporuka za čitanje : Lejla Kodrić Zaimović – „Biblioteka i grad : studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“ i „Baštinske studije : od moderne do postdigitalne kulture“

Prof. dr. Lejla Kodrić Zaimović, vanredna profesorica na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke, je početkom ove godine objavila dvije nove, izuzetno vrijedne publikacije pod naslovom „Biblioteka i grad : studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“ i „Baštinske studije : od moderne do postdigitalne kulture„. Promocija knjiga je održana jučer, u utorak 18.5.2021. godine u Brusa bezistanu, povodom Međunarodnog dana muzeja.
Promotori knjiga bili su direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina, direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović, te profesori Filozofskog fakulteta UNSA Senada Dizdar i Adnan Busuladžić, a moderatorica je bila Alma Leka, direktorica Muzeja Sarajeva.
Knjige su rezultat višegodišnjeg naučnog istraživanja u kojima je autorica nastojala uvesti dva nova koncepta: koncept urbanog bibliotekarstva i koncept baštinskih studija kao cjelovite jedinstvene akademske naučne discipline koja u svojim istraživanjima okuplja arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju i druge srodne discipline koje se bave fenomenima baštine.
Kako u svojoj recenziji za djelo „Biblioteka i grad : studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“ piše prof. dr. Senada Dizdar, neka od pitanja na koja prof. Kodrić Zaimović odgovara jesu: Mogu li urbano bibliotekarstvo i urbane biblioteke pružiti novu perspektivu bibliotekama, kako pametni grad utječe na biblioteke kao kulturno i naučno dobro, kako biblioteke mogu doprinijeti razvoju pametnog grada donoseći u akademsku i stručnu zajednicu u Bosni i Hercegovini potpuno novu dimenziju viđenja biblioteka, i mnoga druga, a posebna vrijednost ove monografije je u tome što je ovo prva publikacija koja kroz četiri povezane studije u cijelosti elaborira temu odnosa grada i biblioteke, uvodeći pojmove urbano bibliotekarstvo, urbana biblioteka i pametni grad/pametna biblioteka. Dr. Tatijana Petrić u svojoj recenziji piše kako autorica sjajno pronalazi veze i odnose grada i biblioteke, te kako je ovakav pristup promatranja biblioteka veliki doprinos akademskoj zajednici, budućim studentima, ali i bibliotekama, kako bi jasnije uvidjele svoju poziciju u umreženom društvu.
Činjenica je da se uloga biblioteka i bibliotekara mijenja sa svakim danom, s obzirom na dolazak novih tehnologija i novih generacija kojima je potrebno pružiti nešto novo i drugačije. Izuzetno je bitno da biblioteke ostanu centri obrazovanja, nauke, ali i društvenog života. Prof. dr. Hrvoje Stančić u svojoj recenziji piše kako ova knjiga ukazuje na činjenicu da se na biblioteke u suvremenom tehnološki utemeljenom društvu treba gledati kako s tehnološkog, tako i s društvenog stajališta. Biblioteke se, oslanjajući se sve više na tehnologiju, konceptualno mijenjaju i sveobuhvatno redizajniraju, promičući tako novu, suvremenu filozofiju interdisciplinarnog pristupa životu i radu u gradu.
Knjigu je, na 174 stranice u Sarajevu 2021, objavila Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, a štampala ju je „Štamparija Fojnica“ iz Fojnice.

Knjiga „Baštinske studije : od moderne do postdigitalne kulture“ je također objavila Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, i ukupno ima 190 stranica. Ona je sačinjena od osam studija, od kojih, kako kaže profesorica Senada Dizdar, svaka može biti i samostalan tekst, ali je povezano u čvrstu strukturu s nakanom da se polivalentni pojam baštine i njena transformacija objasni, počevši od njene nominacije, preko institucionalizacije fenomena baštine, redefiniranja njenih usluga u novom participativnom okruženju, a sve s ciljem da se ponudi cjelovito, sistematsko i naučno razumijevanje transformacije baštinskog sektora, ne samo na nivou informacijsko-komunikacijskih dostignuća već i kao važan segment memorijske i participativne kulture.
Ovo djelo, kako piše prof. dr. Marijana Tomić, predstavlja značajan iskorak ne samo u bosanskohercegovačkoj znanosti o baštini nego će njezini dosezi zasigurno biti značajno širi i prekoračiti granice, nudeći suvremen cjeloviti teorijski okvir baštine i izazivajući na nova kritički utemeljena promišljanja baštine. Profesorica Tomić naglašava kako ova knjiga na izvrstan način upotpunjuje prazninu u naučnoj literaturi koja se bavi ovim područjem, i kako će ova monografija zasigurno još dugo predstavljati neizostavno štivo pri svakom idućem sagledavanju fenomena baštine.
Prof. dr. Esad Delibašić u svojoj recenziji piše kako ovo djelo karakterizira imponirajuća informiranost autorice, njena suštinska naučna utemeljenost i izvrsnost, a posebno je upečatljiva autoričina naučna akribija te sposobnost sinteze i autorski osobenog promišljanja vrlo složene građe.
Urednici ove publikacije su dr. Ismet Ovčina i Adisa Žero, tehničku pripremu je radila Fatima Zimić, a dizajn naslovnice je djelo Alise Teletović.