Vrijedno djelo o rukopisnom blagu Gazi Husrev-begove biblioteke

Vrijedno djelo o rukopisnom blagu Gazi Husrev-begove biblioteke

(Mustafa Jahić, Trajnost islamskog naslijeđa : rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke, Gazi Husrev-begova biblioteke : Sarajevo, 2019, 390 str.)
Gazi Husrev-begova biblioteka je svojim aktivnostima na polju prikupljanja, čuvanja, obrade i prezentiranja dokumentacione građe iz naše kulturne prošlosti već davno privukla pažnju domaće i svjetske naučne javnosti. Bogat Fond rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku decenijama je u ovoj ustanovi bio u fokusu bibliotečke obrade, što je rezultiralo njegovim uspješnim mikrofilmovanjem, digitaliziranjem i izradom kataloga koji su štampani u 18 svezaka.
Dobar dio ovih aktivnosti realiziran je dok je na čelu ove ustanove bio dr. Mustafa Jahić, koji je svoje životno   iskustvo i ljubav prema pisanoj riječi uopće, a rukopisnoj posebno, prezentirao u posljednoj knjizi naslovljenoj Trajnost islamskog naslijeđa – Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke, u izdanju Biblioteke u kojoj je proveo najveći dio radnog vijeka.
Knjiga se sastoji od 390 stranica teksta, a sadrži Predgovor (str. 1-4), Uvod (str. 5-30) i centralni dio Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke (str. 31-331). Na kraju se nalaze abecedni indeksi naslova, ličnih imena, mjesta i ustanova.
U predgovoru i uvodnom dijelu autor iznosi vlastita iskustva stjecana dugogodišnjim radom na katalogiziranju i čuvanju rukopisa, posebno u ratnim uvjetima, te historijatu knjige u islamskoj civilizaciji, putevima njenog dolaska i širenja u Bosni i Hercegovini.
U centalnom dijelu knjige dr Jahić je, prema različitim kriterijima, predstavio preko 700 najznačajnijih djela. Među njima nalaze se djela općeg i enciklopedijskog karaktera, zatim rukopisi Kurʼana i kurʼanskih nauka, hadisa, akaida, fikha, dova, etike, propovjedništva, misticizma, filozofije, logike, jezikoslovnih nauka, književnosti, historije, geografije, medicine, veterine, matematike, astronomije, astrologije, te prirodnih i okultnih nauka.
Na početku svakog poglavlja o navedenim naučnim oblastima autor navodi nekoliko osnovnih podataka o nastanku i razvoju konkretne naučne discipline u islamskoj civilizaciji, a zatim hronološkim redom predstavlja najznačajnija djela iz te oblasti, što na neki način odslikava i razvoj svake nauke posebno. Kod odabira rukopisa autor je posebno ukazao na raritetne ili unikatne primjerke, kao što su autografi, prijepisi kolacionirani s autografom, prijepisi nastali u 12., 13. ili 14. stoljeću, zatim rukopisi prepisani za života autora ili neposredno nakon njegove smrti, te jedinstveni primjerci rukopisa nekog djela, ali i rukopisi koji se ističu kaligrafski ispisanim tekstom djela, raznim vrstama iluminacija, posebno urađenim kožnim povezom ukrašenim raznovrsnim ornamentima, što bi mogli izdvojiti kao kriterije kojima se autor rukovodio u odabiru rukopisa za šire predstavljanje u ovoj knjizi.
Zahvaljujući ovome izuzetno vrijednom djelu možemo još jednom svjedočiti bogatom rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke i istovremeno bogatoj kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine nastaloj na orijentalnim i bosanskom   jeziku, koju čine djela bosanskih autora iz svih naučnih disciplina koje su se izučavale u vrijeme kada su ova djela nastajala. Značajan broj predstavljenih rukopisa prepisali su bosanski prepisivači u raznim krajevima Bosne i Hercegovine, a neke i izvan nje, studirajući na raznim školama ili obnašajući razne položaje i službe širom Osmanskoga carstva. Zbog toga rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke danas predstavljaju nezaobilazan izvor istraživačima ovog dijela bosanskohercegovačke i uopće islamske kulturne baštine.
Preko tri stotine ilustracija u boji, uzetih iz rukopisa koji su ovdje predstavljeni, slikom dodatno govore o raskoši i ljepoti rukopisnog naslijeđa koje se danas čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Osman Lavić