GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI DODIJELJEN CERTIFIKAT UNESCO-A

Svečanom
sjednicom Državne komisije za saradnju Bosne i Hercegovine s Organizacijom
Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) koja je održana jučer,
04.06.2018. godine u Sarajevu, obilježeno je 25 godina članstva BiH u toj UN
organizaciji.

Ministar
civilnih poslova BiH Adil Osmanović i šef Ureda UNESCO-a u Sarajevu Siniša
Šešum naglasili su dobru saradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-om tokom više od
dvije decenije od kada su realizirani brojni značajni projekti.

Istaknuli
su da svaki element bh. naslijeđa koji je upisan na respektabilnu Listu
svjetske baštine UNESCO-a ima nemjerljiv značaj za očuvanje i promociju bogate
kulturno historijske baštine.

U
okviru obilježavanja ove važne godišnjice, Gazi Husrev-begovoj biblioteci i
Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine uručeni su i certifikati o upisu
Rukopisne zbirke Biblioteke i Sarajevske Hagade u UNESCO Registar ”Pamćenja
svijeta”, te zahvalnice Državne komisije za doprinos očuvanju i promociji dobra
kulturne baštine i promociji ciljeva UNESCO-a u BiH.

Podsjećamo
da su na Generalnoj Skupštini UNESCO-a održanoj 30. oktobra 2017. godine u
Parizu, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Sarajevska
Hagada upisani u Registar ”Pamćenje svijeta” posvećen pokretnoj svjetskoj
kulturnoj baštini, što je i ozvaničeno jučerašnjom dodjelom certifikata.

Kolekcija
rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.585 rukopisa, odnosno
oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe
književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva,
matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz te
kolekcije datira iz 1106. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom
kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima.

Godine 1992. kada su u toku agresije na Bosnu
i Hercegovinu, pored stotina hiljada ubijenih i protjeranih nedužnih ljudi i
mnogo više porušenih domova, uništavane i hiljade rukopisa, knjiga i rijetkih
historijskih dokumenata širom Bosne i Hercegovine, UNESCO u Parizu je
uspostavio program ”Pamćenje svijeta” (Memory of the World) s ciljem
očuvanja i omogućavanja pristupa kulturnom naslijeđu u raznim dijelovima
svijeta, naročito onom kojem prijeti uništenje i nestanak uslijed ratova i
socijalnih nemira. Kako bi se sačuvala i ugrožena knjižna baština UNESCO je
zajedno sa Međunarodnom federacijom bibliotekarskih udruženja (IFLA) i
Međunarodnim savjetom za arhiv (ICA) kroz program ”Pamćenje svijeta”
pokrenuo projekat očuvanja ovoga naslijeđa, a koji je otpočeo pravljenjem
spiskova teško oštećenih i ugroženih bibliotečkih zbirki i arhivskih fondova.

Istovremeno, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se, osim borbe za
fizičko očuvanje rukopisne zbirke i drugih njenih fondova, užurbano radilo na
mikrofilmiranju, a poslije rata i na digitaliziranju i katalogiziranju ove i
drugih zbirki. Nakon što su navedeni projekti završeni i rukopisna zbirka,
zajedno sa ostalom bibliotečkom i nebibliotečkom građom smještena u
odgovarajući prostor, Gazi Husrev-begova biblioteka aplicira za uvrštavanje
svoje rukopisne zbirke u UNESCO Registar ”Pamćenja svijeta”.

Upisom u ovaj registar Gazi Husrev-begova biblioteka će se
zasigurno još više afirmirati kao pouzdan čuvar kulturnog naslijeđa i
nezaobilazan izvor njegovog izučavanja, te značajan faktor razumijevanja islamskog
aspekta multikulturalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.