Na početku svečanosti, direktor biblioteke mr. Osman Lavić iznio je izvještaj o radu, postignućima i rezultatima tokom 2017. godine, posebno predstavljajući projekt ”digitalne biblioteke” putem koje će istraživačima, akademskoj zajednici, studentima i široj javnosti biti dostupni stari časopisi i dio periodike iz fundusa Gazi Husrev-begove biblioteke.
Direktor je najavio i nove projekte kako bi Biblioteka što kvalitetnije odgovorila svojoj ulozi u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga, te kulturnih i naučno-istraživačkih djelatnosti.
U centralnom dijelu programa organizirana je promocija časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke koji postoji punih 45 godina. Časopis je pokrenut 1972. godine na osnovu prijedloga tadašnjeg Savjeta Biblioteke o osnivanju časopisa kojim bi se javnost upoznavala s radom i građom ove ustanove.
U Analima se objavljuju stručni radovi domaćih i stranih eksperata iz oblasti historije, književnosti, bibliotekarstva, umjetnosti, orijentalistike, lingvistike, a posebno se tretiraju islamske naučne teme i srodne oblasti koje se baziraju na fondovima i bogatoj bibliotečkoj građi Gazi Husrev-begove biblioteke.
Promotori Časopisa su bili: prof. dr. Fikret Karčić, akademik Enes Karić, i prof. dr. Lejla Gazić.
Profesor Karčić je govorio o značaju časopisa i njegovom izrastanju u referentni i međunarodno priznat naučni časopis koji se danas nalazi na svjetskim indeksiranim bazama podataka, kao što su EBSCOhost i CEEOL baza. On je podsjetio da su Anali nastali u vrijeme koje je bilo važno za muslimane u tadašnjoj Jugoslaviji jer je to bio period nacionalne afirmacije Bošnjaka. Stoga je izlazak časopisa Anali značio jedan važan iskorak u osvajanju javnog naučnog prostora.
Akademik Karić je rekao da su Anali najvažniji časopis takve naravi koji je pokrenut o islamskoj tradiciji, a koji je u svom vidokrugu bio orjentiran ka onome što se naziva rukopisna, kulturna, arhitektonska i književna baština, te ljudski potencijali. Profesor Karić je naveo imena brojnih znamenitih autora koji su pisali za Anale.
Kvalitetom radova i autoritetom saradnika, Anali su od prvog broja bili i ostali respektabilan časopis u kojem su svoje radove potpisivali vrsni historičari, publicisti, naučni radnici, bibliotekari i profesori, poput: Muhameda Hadžijahića, Mahmuda Traljića, Mehmeda Mujezinovića, Osmana Sokolovića, Kasima Dobrače, Alije Nametka i drugih.
Dr. Lejla Gazić se osvrnula na sadržaj i tematiku 38 brojeva časopisa Anali, osvrnuvši se na neke posebno važne tekstove i obrađene teme.
Na samom kraju dodijeljene su zahvalnice istaknutim pojedincima i organizacijama za doprinos u radu Biblioteke, obogaćivanju njenih fondova poklonjenim kolekcijama knjiga, dokumenata ili muzejskih eksponata, kao i za druge vidove podrške:
1. Porodica Šaćirbegović, tačnije gospodin dr. Nedžib Šaćirbey, poklonio je 2017. godine kolekciju od 1928 publikacija na evropskim jezicima, 24 publikacije na orijentalnim jezicima i 135 naslova raznih časopisa za fondove Gazi Husrev-begove biblioteke. Zahvalnica na njegovo ime uručena je njegovoj sestri prof.dr. Almasi Šaćirbegović.
2. Kolekciju od 35 knjiga, kao i nekoliko muzejskih eksponata, uključujući takmičarsku ”Zlatnu krunu” sa takmičenja iz polja poezije u Seulu, Južna Koreja, za fondove i muzej Gazi Husrev-begove biblioteke poklonila je gospođa Ajša Zahirović.
3. Svoju privatnu kućnu kolekciju knjiga koja broji 952 naslova monografskih publikacija , više od 50 naslova časopisa, više od 80 publikacija na orijentalnim jezicima za Gazi Husrev-begovu biblioteku u 2017. godini poklonio je Muharem ef. Hasanbegović, koji je jedno vrijeme bio i dio kolektiva Biblioteke.
4. Porodica Sinanbašić iz Kiseljaka nedavno je poklonila četiri vrijedna rukopisa Mushafa za rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblioteke. Zahvalnica je dodijeljena na ime bračnog para Sead i Amela Sinanbašić.
5. Za podršku u radu Gazi Husrev-begove biblioteke i posebnu pomoć prilikom održavanja kulturnih programa u Biblioteci, dodijeljena je zahvalnica Prvoj policijskoj upravi– Policijskoj stanici Stari Grad. Zahvalnicu je primio komandir Adil Mulić.
Moderator svečanosti je bila Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću Gazi Husrev-begove biblioteke, a u muzičkom dijelu programa nastupao je hor Derman iz Sarajeva.
Svečanosti su prisustvovali brojni ugledni gosti, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i mnogi drugi predstavnici Islamske zajednice u BiH, te zvanice iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života.
