OBILJEŽENA 482. GODIŠNJICA RADA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE I ODRŽANA PROMOCIJA LEKSIKONA BOŠNJAČKE ULEME

OBILJEŽENA 482. GODIŠNJICA RADA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE I ODRŽANA PROMOCIJA LEKSIKONA BOŠNJAČKE ULEME

Gazi Husrev-begova biblioteka je uz prigodnu svečanost i promociju knjige ”Leksikon bošnjačke uleme” obilježila svoju 482. godišnjicu rada. Na početku svečanosti, nakon učenja kratkog odlomka iz Kur'ana i obraćanja moderatorice programa, Šahsene Đulović, prisutnima se obratio direktor Biblioteke, mr. Osman Lavić koji je tom prilikom iznio izvještaj o radu, postignućima i rezultatima tokom 2018. godine, posebno ističući promocije Monografije GHB u državi i regionu, ali i rezultate koje je digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka imala tokom prve godine svoga funkcionisanja. Direktor je najavio i nove projekte za naredni period i rekao nekoliko uvodnih rečenica o samom procesu nastajanja Leksikona.
U centralnom dijelu programa organizirana je promocija knjige ”Leksikon bošnjačke uleme” autora Ahmeda Mehmedovića, penzionisanog uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke. U želji da našoj javnosti prezentira generacije bošnjačkih alima, koji su stoljećima, svako na svoj način širili i živjeli islamsku kulturu i učenje, uprava Biblioteke je prije petnaestak godina pokrenula projekat ”Leksikona bošnjačke uleme”. Samo jaka ljubav i svijest o važnosti izučavanja naše baštine mogla je prevazići mnoge prepreke, nedoumice i dugotrajna traganja po obimnoj literaturi i dokumentima da bi se došlo do 1859 ličnosti koje su našle svoje mjesto u ovom djelu. Promotori su bili akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Ismet Bušatlić i autor Leksikona Ahmed Mehmedović. Promociju je započeo akademik Rešid Hafizović, profesor na Fakuletetu islamskih nauka u Sarajevu, koji je o Leksikonu govorio sa aspekta definiranja pojmova znanja, leksikografije i naučne kulture sa vjerskim predznakom.   Nakon njega se prisutnima obratio prof. dr. Ismet Bušatlić koji je govorio o leksikografiji kod muslimanskih naroda u islamskoj civilizaciji i u Bosni, a onda je rekao i nešto više o samom ”Leksikonu bošnjačke uleme”. Na kraju je autor djela, Ahmed Mehmedović, bivši   kustos muzejske zbirke i referent Fototeke u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, opisao svoje iskustvo rada na Leksikonu.
Na samom kraju dodijeljene su zahvalnice istaknutim pojedincima i organizacijama za doprinos u radu Biblioteke, obogaćivanju njenih fondova poklonjenim kolekcijama knjiga, dokumenata ili muzejskih eksponata, kao i za druge vidove podrške. Dobitnici su:
1.      Fondacija ”Hayrat Vakfi” iz Republike Turske koja ima svoje predstavništvo i u Sarajevu i već godinu dana održava kurs osmanskog jezika za uposlenike Biblioteke i drugih srodnih institucija.
2.      Firma ”Techsoup Balkans i Agencija Mašta” iz Sarajeva, koja je za potrebe unapređenja informatičkog sistema Gazi Husrev-begove biblioteke donirala Microsoft program u vrijednosti od 31.000, 00 eura.
3.      Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH koja je u novembru 2018. godine Gazi Husrev-begovoj biblioteci poklonila 104 izuzetno vrijedna naslova monografskih publikacija. Ovo nije jedina donacija od Nacionalne i univerzitetske biblioteke, niti jedini vid saradnje naših institucija. Nacionalna i univerzitetska biblioteka je krovna institucija svih biblioteka u BiH, te se na nju oslanjamo u mnogim segmentima našeg rada, bilo da su u pitanju međubibliotečke razmjene literature, stručno usavršavanje kadra, izdavačke aktivnosti itd.
4.      Gospodin Hajrudin Dino Pekarić iz Tuzle je autor školskih udžbenika i BH publicista. Svoju privatnu biblioteku sa mnoštvom knjiga vezanih za religiju, historiju, politiku i mnogo drugih tema, ostavio je Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
5.      Rahmetli prof. dr. Safet Halilović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i istaknuti BH političar, ostavio je u amanet svojoj porodici da se Gazi Husrev-begovoj biblioteci pokloni njegova izuzetno vrijedna privatna zbirka sa više od 3.000 naslova.
Iz reda naših bivših ili sadašnjih uposlenika koji su svojim radom unaprijedlili i dali veliki doprinos u radu Biblioteke, ove godine smo izdvojili sljedeće:
6.      Ahmed Mehmedović, autor ”Leksikona bošnjačke uleme”, a ujedno i penzionisani uposlenik Biblioteke, koji je svojim radom i angažmanom dao veliki doprinos u radu ove institucije.
7.      Prof. emeritus. dr. Omer Nakičević. Profesor Nakičević je dobro poznat u našoj akademskoj, kulturnoj i ukupnoj društvenoj javnosti. Bio je uposlenik Gazi Husrev-begove biblioteke. Uz rad na izradi kataloga rukopisa, profesor Nakičević je dao veliki doprinos u iznalaženju što boljih rješenja i načina kako ubrzati i unaprijediti obradu rukopisa.
Na kraju se prisutnima obratio i uvaženi Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović koji je istakao zadovoljstvo zbog objavljivanja jednog tako bitnog djela.
Svečanosti su prisustvovali brojni ugledni gosti, predstavnici Islamske zajednice u BiH, te zvanice iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života, a u muzičkom dijelu programa nastupao je Armin Muzaferija, koji je izveo dvije numere.