Održana promocija knjige
Promocija knjige Hadžd iz Bosne u osmanskom periodu autora Aladina Husića
Hadžd iz Bosne i priča o vezanosti Bošnjaka za sveta mjesta Mekke i Medine
U organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH, IC El-Kalem Rijaseta IZ u BiH i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu 16. maja 2017. godine održana je promocija knjige Hadž iz Bosne u osmanskom periodu autora dr. Aladina Husića, višeg naučnog saradnika u Orijentalnom institutu UNSA.
Promocija ove vrijedne i zanimljive knjige, koja na znanstveni i utemeljen način govori o višestoljetnoj vezanosti Bošnjaka i Bošnjakinja za sveti i blagoslovljeni prostor Mekke i Medine ali i ostatak islamskoga svijeta, ostatak Ummeta, okupila je veliki broj gostiju. Bila je to jedna u nizu brojnih kulturnih aktivnosti kojima GHB obilježava svoj veliki jubilej znanosti, traganja za znanošću, jubilej pisane riječi, knjige, pismenosti i školstva koji su u BiH kroz vrijeme uvijek imali pogodno tlo. Priča o 480 godina kontinuiranog i uspješnog rada na polju obrazovanja i njegove promocije ujedno je i priča o hadžu i vezanosti ovdašnjeg čovjeka za njegovu bogatu tradiciju.
Hadž kao jedan od naših neodvojivih identiteta, kao jedan od pet stubova islama, odlazak na hadž, tradicija koja se vezuje za ovaj važan događaj u životu pojedinca i zajednice, samo putovanje i povratak, imali su veliki utjecaj i na planu rasta i razvoja Gazi Husrev-begove biblioteke i medrese, Fakulteta islamskih nauka i brojnih drugih ustanova znanja.
O knjizi ali i o mjestu i ulozi hadža u kreiranju duhovnog ambijenta Bošnjaka kroz vrijeme govorili su: prof. dr. Ismet Bušatlić, umirovljeni profesor Fakulteta islamskih nauka UNSA, mr. Osman Lavić, direktor GHB, Nezim ef. Halilović – Muderris, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ-e u BiH, dr. Aladin Husić, autor knjige. Kur’anske ajete o hadžu i prigodne ilahije interpretirao je hfz. Hamza Lavić a zanimljivu foto prezentaciju tragova hadža na prostorima BiH sa slikama prvih Bošnjaka i Bošnjakinja koji su sa ovih prostora na različite načine odlazili na hadž, priredio je mr. Meho Manjgo, kustos muzejske zbirke u GHB i referent fototeke. Promociju je vodila i moderirala dr. Zehra Alispahić.
Govoreći o knjizi Hadž iz Bosne u osmanskom periodu prof. Bušatlić, na sebi svojstven način, je podsjetio da je priča o hadžu lijepa i duga nekoliko vijekova, ispunjena rijetkim detaljima međukulturalnog prožimanja koje je dolazilo sa hadžom koji je sam po sebi bio važna dionica našeg kulturnog i vjerskog identiteta. Prof. Bušatlić je istakao da je priča o hadžu složena po tome što je naš čovjek trebao imati čvrsto srce, riješenost da potroši imetak i podnese napor da bi otišao do Mekke i Medine, obavio obrede hadža i vratio se u Bosnu. Ovaj put, kako je istakao, podrazumijevao je susrete s ljudima iz cijelog islamskog svijeta, te dodir s informacijama, znanjima, trendovima, pa čak i modom prisutnom u tadašnjem islamskom svijetu.
„Danas po imenima nekih predmeta kao što su šamija, jemenija, kašmir'¦ znamo odakle je taj predmet porijeklom, a prve su na naše prostore donijele, upravo, hadžije.“
O sadržaju knjige Hadž iz Bosne u osmanskom periodu i izvorima koji su korišteni tokom njezinog nastajanja govorio je mr. Osman Lavić. Knjiga je podijeljena na osam tematskih cjelina i obuhvata različita pitanja kao što su broj hodočasnika iz pojedinih mjesta, teritorije iz kojih dolaze, pitanje odlaska ženske populacije na hadž, putevi kojim su naši hodočasnici išli, ekonomsko stanje hadžija, sredstva kojim su se služili te šta su sve susretali na svom putu.
Rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH Nezim ef. Halilović je istakao značaj ove knjige i svih narednih projekata u kontekstu promoviranja i afirmiranja odlaska Bošnjaka i Bošnjakinja na hadž. Osvrčući se na samu organizaciju hadža, Nezim ef. Halilović je govorio o specifičnostima bh. hadžija na svetim mjestima, njihovom jedinstvenom odnosu prema Kabi, Revdi, prema higijeni, redu i disciplini koji su primjećeni i kod samih domaćina.
Izražavajući svoju radost što se ova promocija desila, sam autor dr. Aladin Husić je pojasnio da je knjiga nastala kao rezultat priprema za jedan simpozij posvećen hodočašću ali je usljed odgađanja i iščekivanja simpozija postala dodatni izazov i polahko prerasla u knjigu koja je obuhvatila period od 415 godina. Njegova želja da rasvijetli jednu važnu historiografsku temu koja tretira hodošačće muslimana iz BiH u vrijeme Osmanske vladavine, ostvarila se na radost svih onih koji su išli ili će tek ići na hadž.
U veoma lijepoj i inspirativnoj atmosferi posjetioci ove promocije su imali priliku slušati o prvim tragovima koji svjedoče o odlascima Bošnjaka i Bošnjakinja na hadž, o prvim hadžijama, o povijesnom i kulturološkom ambijentu u kojem su Bošnjaci odlazili u Mekku i Medinu, o Sarajevu kao središnjem mjestu hodočašća, o tome kako su Bošnjaci putovali na hadž i kojim putevima, koliko su ta putovanja trajala, kakve su bile refleksije odlazaka na hadž na privredni život Bosne, na kulturna dešavanja, na pisanu baštinu ali i o tome šta su Bošnjaci nosili u Mekku i Medinu a šta su donosili otuda.
Promocija ove vrijedne knjige predstavljala je jedno lijepo predramazansko druženje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Zehra ALISPAHIĆ