Otvorena za sve one koji žele stjecati znanje – Gazi Husrev-begova biblioteka

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke, 13. januara 2017. godine upriličena je centralna svečanost u povodu 480 godina postojanja i kontinuiranog rada ove ustanove. Nakon proučenog ašereta, te odlomka iz monodrame ”Gazi Husrev-beg” autora Džemaludina Latića u izvedbi glumca Narodnog pozorišta u Sarajevu Aldina Omerovića, prisutnima se obratio mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke. On je upućujući selame prisutnima, među kojima su bili: reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njegov zamjenik, predsjedavajući doma naroda Parlamentarne skupštine i ministar civilnih poslova u Vijeću ministara Bosne i Hercegvoine, nosioci odgovornih funkcija u organima i ustanovama Federacije Bosne i Hercegovine, Kantona, Grada i općina Sarajeva, te nosioci odgovornih dužnosti u organima i ustanovama Islamske zajednice, rekao: ”Toliko je vremena proteklo od 27. redžeba 943/ odnosno 8. januara 1537. godine kada je sarajevski kadija ovjerio ispravnost i šeriatski utemeljenu odluku Husrev-begovu da iz svog čistog imetka izdvoji 400.000 dirhema, s ciljem izgradnje časne medrese i nabavke vrijednih i probranih knjiga, kojim bi se koristili oni koji hoće da ih čitaju i prepisivanjem umnožavaju oni koji žele stjecati znanje”. Govoreći o želji vakifa koja je bila da ova ustanova bude otvorena za sve one koji žele stjecati znanje, direktor Lavić je nastavio: ”U godini u kojoj zatvaramo 480 godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada Biblioteke njenih 32 uposlenika marljivo su, i nadam se uspješno, nastojali odgovoriti očekivanjima kulturne i naučne javnosti:

U čitaonicama Biblioteke opslužili smo preko 20. 000 korisnika,
njena vrata, fondove i zbirke otvorili smo brojnim školama, kulturnim i naučnim delegacijama koje su boravile u našem glavnom gradu,
digitalizirali dva važna fonda i to; Fond arhiva na osmanskom jeziku i Fond fototeke,
javnosti ponudili značajne izdavačke projekte; prva monografija Biblioteke; novi 37. broj časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke; drugi broj novopokrenutog časopisa Biltena Biblioteke, te u završnu fazu doveli pripremu Leksikona bošnjačke uleme i prijevod regesti sidžila iz 1568. godine.

Danas Biblioteka 480-tu godišnjicu dočekuje kao pridružena članica Sarajevskog univerziteta, koji svoje ishodište temelji na tradiciji obrazovno-prosvjetnih institucija koje je osnovao Gazi Husrev-beg. Biblioteka je istinski svjetionik kulturne tradicije ovoga grada, Kantona i Bosne i Hercegovine. Zbog toga nas raduje i cijenimo spremnost premijera Sarajevskog kantona gosp. Elmedina Konakovića, iskazanu prilikom nedavne posjete Biblioteci, da se šira društvena zajednica kroz Univerzitet, ili na drugi način, aktivnije uključi u realizaciju projekata ove biblioteke i potpomogne njen sveukupan rad i razvoj.

U narednu godinu Biblioteka ulazi organizirana u 6 odjela s namjerom da još hrabrije ide ususret sve zahtjevnijim potrebama korisnika.”

Prisutni su potom imali priliku premijerno pogledati dokumentarni film pod nazivom ”Sedam slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci” autora Enesa Karića i Dinne Kasala u produkciji BHRT-a, te poslušati nekoliko ilahija i sevdalinki u izvedbi Burhana Šabana i njegove pratnje.

Uslijedilo je uručivanje vakufnama i zahvalnica za doprinos radu Biblioteke. Vakufname su uručene porodici Đumišić iz Banje Luke, gosp. Nedimu Šuljku, biznismenu iz Turske bosanskog porijekla, a zahvalnice generalnom direktoru BHRT-a Belminu Karamehmedoviću, jednom od autora filma Dinni Kasalu, bivšem direktoru Biblioteke i vakifu kolekcije rukopisa Muharemu Omerdiću, Dejanu Spaiću, Hamdi Baščauševiću i uposlenici Biblioteke u penziji Azri Kantardžić. Na kraju svečanosti prisutnima se obratio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Izrazivši radost i ponos u povodu obilježavanja velikih jubileja osnivanja Gazi Husrev-begove medrese i Gazi Husrev-begove biblioteke, između ostalog, reisu-l-ulema je istakao: ”Medresa i Biblioteka obilježavaju 480 godina postojanja i rada. To je zasigurno najduže trajanje ustanova ove vrste u BiH, ali i mnogo šire. I jedna i druga zadužbina su bez prekida radile i ispunjavale misiju koju im je odredio njihov legator Gazi Husrev-beg. Gazi Husrev-begova biblioteka je osnovana da bi bila pedantni čuvar od zaborava pregnuća prošlih i sadašnjih generacija kao i izvor znanja. Taj svoj težak zadatak ona je revnosno ispunjavala skoro pet stoljeća. Ona je trezor u kome se čuva naše pamćenje i naslijeđe po kojem se slažu stoljeća kulturne učenosti i sjećanja”. Ukazujući da bi bez tog blaga naše kulturno i duhovno stanje bilo drukčije, te imajući u vidu barbarsko uništenje tog blaga u agresiji na BiH, reis Kavazović je posebno izrazio zahvalnost pregaocima Biblioteke na čelu sa dr. Mustafom Jahićem, reisu-l-ulemi Mustafi Ceriću, rahmetli Aliji Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH gosp. Bakiru Izetbegoviću, kao i emiru Katara, koji je u ime ove bratske zemlje ovo zdanje Biblioteke poklonio građanima BiH.

Povodom jubileja obrazovnih i kulturnih institucija Islamske zajednice (Gazi Husrev-begove medrese i Biblioteke, te Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu) u holu Biblioteke postavljena je zajednička izložba pod nazivom ”Izvori za historiju pismenosti u Bosni i Hercegovini” autora prof. dr. Ismeta Bušatlića. Izložba će biti otvorena do 13. februara 2017. godine.

Istog dana u 19. sati prikazana je u cjelosti monodrama ”Gazi Husrev-beg”. Treba napomentui da je ovo bio početak manifestacije koja će se raznim projektima nastaviti tokom 2017. godine.