U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je 25. oktobra 2017. godine održan jednodnevni Međunarodni simpozij ”Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini”. Organizatori simpozija su bili: Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Vakufska direkcija, Orijentalni institut, Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić i “Islamic Art Magazin”. Simpozij su podržali i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo i Općina Stari Grad.
Simpozij je započeo otvaranjem izložbe u Gazi Husrev-begovom hanikahu u 9 sati, a nakon toga upriličeno je svečano otvaranje u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke. Nakon učenja odlomka iz Kur'ana, prisutnima su se obratili: prof. dr. Nusret Isanović – profesor na Fakultetu islamskih nauka, Husein ef. Smajić – zamjenik reisu-l-uleme, prof. dr. Zuhdija Hasanović – dekan Fakulteta islamskih nauka, prof. dr. Rifat Škrijelj – rektor Univerziteta u Sarajevu, te Husein ef. Kavazović – reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Simpozij je organiziran s ciljem ukazivanja na značaj islamskog umjetničkog i kulturnog naslijeđa i afirmacije nekih novih perspektiva za razvoj islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini. U okviru simpozija je održano 19 izlaganja vrsnih i eminentnih poznavalaca ili istraživača islamske umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Francuske, Turske i drugih zemalja.
Program simpozija je bio podijeljen u četiri sesije posvećene različitim temama, uključujući i savremena tumačenja islamske umjetnosti i arhitekture, aktivnu zaštitu naslijeđa u toj oblasti i uvid u umjetničke kolekcije. Konkretne teme su bile: ”Umjetnost islamskog knjigovestva na Balkanu i u Bosni i Hercegovini”, ”Bejtullah i Poslanikova džamija u djelima bosanskohercegovačkih minijaturista”, ”Bošnjački kaligrafi levhi”, ”Ilustrirana Ma'rifetnama Ibrahima Hakkija Erzerumija iz kolekcije GHB”, ”Prilog proučavanju terminoloških odrednica islamska umjetnost i muslimanska umjetnost : na primjeru minijatura Nasuha Matrakčije i Osmana Nakaša”, ”Kaligrafska silsila Fadil-paše Šerifovića”, ”Predstavljanje Muzeja islamske umjetnosti u Dohi”, ”Nišani kao čuvari pamćenja : Staro mezarje Kovači”, ”Osmanska arheologija u Sarajevu”, ”Doprinos Andreja Andrejevića studijama islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini”, ”O pogrešnom datiranju džuzova Kur'ana iz Ferhad-pašine džamije u Banjoj Luci”, ”Bela Rakovszky and the Import of Islamic Arts in Bosnia and Herzegovina”, ”Ottoman Bosnia through the camera of French travellers : some examples of unrevealed photographic documents”, ”Dvojna kuća Bičakčić-Hadžišabanović u Sarajevu – sinteza secesijskih, modernističkih i orijentalno-islamskih stilskih odrednica”, ”Khalwa-Mishkat-Nur”, ”Tradicionalni zlatovez – domaća radinost, terzijski zanat i primjenjena umjetnost, značajan dio kulturne baštine koji treba sačuvati”, ”Rajska bašta na ćilimu Bedrije Spaho” i ”Zbirka serdžada sačuvanih u institucijama Islamske zajednice”.
Simpoziju je prisustvovao veliki broj gostiju iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih država. Događaj je završen u 20:00 sati diskusijom sa prisutnom publikom.
