Održan okrugli sto Perzijsko-turski rječnik Tuhfe-i Šahidi u osmanskoj Bosni

Održan okrugli sto Perzijsko-turski rječnik Tuhfe-i Šahidi u osmanskoj Bosni

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 21. decembra 2022. godine, održan je okrugli sto i upriličena izložba Perzijsko-turski rječnik Tuhfe-i Šahidi u osmanskoj Bosni.

Začetnici ideje i nosioci ovog projekta su profesori Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Munir Drkić i prof. dr. Ahmed Zildžić koji su, ovom prilikom, bili i izlagači. Osvrnuli su se na značaj ovog leksikografskog djela, komentare i njihovu upotrebu na prostoru Bosne i Hercegovine.

Učesnik ovog okruglog stola, pored profesora Munira Drkića i Ahmeda Zildžića, bio je i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić koji je imao uvodnu riječ. U svome obraćanju govorio je o dostupnosti rukopisa djela Tuhfe-i Šahidi u privatnim bibliotekama, kao i mogućnostima koje je obični puk nekada imao kada je riječ o dostupnosti određene literature. On se osvrnuo i na neubičajeno veliki broj prijepisa ovog djela u odnosu na druge prijepise, a koji se nalaze u Biblioteci.

 

Prof. dr. Munir Drkić govorio je o upotrebi ovog rječnika za učenje perzijskog i turskog jezika u osmanskoj Bosni i na primjeru nekoliko rukopisa pokazao koliko je to bio različit proces od današnjeg. Tokom svog obraćanja prof. Drkić je govorio i o utjecaju ovog rječnika na nastanak najstarijeg rječnika bosanskog jezika Makbul-i arif.

 

Treći izlagač bio je prof. dr. Ahmed Zildžić koji je u svom izlaganju kazivao o komentarima na Tuhfe-i Šahidi s posebnim naglaskom na komentar Ahmeda Sudija Bošnjaka. Osvrnuo se kratko i na druge poznate komentatore ovog djela.

 

Uz okrugli sto upriličena je izložba o ovom rječniku, prijepisima komentara na djelo Tuhfe-i Šahidi, kao i o štampanim izdanjima istoimenog djela. Moderator programa bio je Hamza Kurtanović, uposlenik Gazi Husrev-begove biblioteke.

 

Potreba da se rukopisna i arhivska građa afirmira i ponudi znanstvenoj i široj javnosti kroz ovaj i druge slične događaje, bio je jedan od općih zaključaka okrugloga stola kojem je prisustvovao veliki broj studenata, profesora i istraživača sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu – Odsjek za orijentalnu filologiju. Nove i zanimljive informacije crpljene iz komentara osnovnoga djela koje su predočene javnosti, potencijalni su doprinos biografijama i bibliografijama naših znamenitih autora. Osim uvoda u širi historijski kontekst, prisutni su istovremeno imali priliku dobiti saznanja koja se tiču obrazovne strukture u Osmanskoj Carevini, odnosno u osmanskoj Bosni, kao i saznanja glede utjecaja djelā i komentarā naših autora u vremenu u kojem su djelovali.