Otvorena izložba “Bosna i Hercegovina na starim geografskim kartama”

Otvorena izložba “Bosna i Hercegovina na starim geografskim kartama”

U povodu obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu organizirala je izložbu “Bosna i Hercegovina na starim geografskim kartama”. Izložba je, uz uvažavanje epidemioloških mjera, svečano otvorena 26.02.2021. godine u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo.

Na otvorenju su se prisutnima obratili direktor Biblioteke, mr. Osman Lavić, načelnik Općine Novi Grad, Semir Efendić i ministar kulture i sporta KS, Samir Avdić. Direktor Lavić je, ukratko predstavivši izložbu, rekao da je ona poklon uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke građanima BiH i Sarajeva u povodu Dana nezavisnosti. Načelnik Općine Novi Grad, Semir Efendić je izrazio zadovoljstvo izložbenom postavkom istakavši značaj očuvanja dokumenata koji, između ostalog, svjedoče i teritorijalnim granicama BiH.  Ministar kulture i sporta KS, Samir Avdić je rekao da se ovom izložbom daje poseban značaj kulturi sjećanja jer bez toga nema nijedne civilizacije i društva: “Ove karte su svjedočanstvo da smo postojali, da ćemo postojati i da će neke nove generacije sigurno slijediti put ljudi koji su dali svoje živote da bismo mi danas mogli da radimo, živimo i normalno funkcionišemo u slobodnoj BiH”

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu skoro pet stotina godina brižljivo prikuplja i čuva vrijednu dokumentacionu građu. Važan dio te građe predstavlja kolekcija od 912 geografskih karata. Najstariji štampani primjerak karte koju Biblioteka posjeduje jeste karta svijeta moreplovca Piri Reisa, koja je izrađena 1513. godine u Galipolju, na osmanskom jeziku.

Na izložbi je prikazano 25 karata iz različitih perioda Bosne i Hercegovine, od karata iz perioda Ilirika, Srednovjekovne Bosne, Osmanskog Carstva, Austrougarske, pa do Kraljevine SHS, Jugoslavije i Bosne i Hercegovine nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma. Karte su nastajale na raznim područjima, a ne samo u našoj državi, tako da imamo karte iz Njemačke, Turske, Austrije, Italije, Srbije i mnogih drugih država. Najstarije među njima su  nastajale tokom 15. i 16. stoljeća.

Izložbu je pripremila grupa uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke: mr. Ejla Ćurovac, Ada Pilav, mr. Meho Manjgo, Hamza Kurtanović i Mustafa Berhamović.

Mr. Ejla Ćurovac je istakla: “Bogatstvo Gazi Husrev-begove biblioteke se, osim u mnoštvu arhivske, knjižne i rukopisne građe, ogleda i u velikom broju geografskih karata na različitim jezicima. Kolekcija sadrži značajan broj topografskih, tematskih, preglednih, kao i rukopisnih karata koje su nastajale na različitim područjima i u raznim periodima… Rukopisne karte ove kolekcije predstavljaju iznimno umjetničko i znanstveno djelo. Među 77 rukopisnih karata različitih geografskih područja, izdvaja se pregledna karta Bosne i Hercegovine koju možete vidjeti i danas, sa podacima o prisutnom muslimanskom stanovništvu, iz Zbornika Muhameda Enverija Kadića. Kartu je sastavio i nacrtao Rudolf Kostial Živanović”.